Prosječna cijena novoizgrađenih stanova u Hrvatskoj porasla je u 2025. godini za 12,2 posto, dok je broj završenih novih stanova bio 10,1 posto veći nego godinu prije. Istodobno je broj prodanih stanova i kuća pao za 4,1 posto, navodi se u sektorskoj analizi „Građevinarstvo i nekretnine” Ekonomskog instituta, Zagreb, autora Gorana Butorca.
Prema podacima Eurostata koje analiza navodi, 2025. bila je treća uzastopna godina pada broja prodanih stambenih nekretnina na hrvatskom tržištu. Butorac ipak očekuje da će ograničena ponuda i sve veća selektivnost kupaca nastaviti podržavati relativno visoke cijene, osobito nekretnina iznadprosječne kvalitete i na dobrim lokacijama.
Stanogradnja je izrazito regionalno koncentrirana: tri četvrtine novih stanova u 2025. izgrađene su u priobalju i Gradu Zagrebu. U Zagrebu su cijene novogradnje porasle za 7,3 posto, nakon rasta od 8,7 posto u 2024. i 4,1 posto u 2023. godini. Butorac pritisak na cijene u metropoli povezuje s kontinuiranom velikom potražnjom i koncentracijom stanovništva, kojoj pridonosi neravnomjeran regionalni razvoj.
Za Liku analiza izdvaja drukčije ograničenje. Nepovoljni demografski trendovi, prema autorovoj ocjeni, negativno utječu na građevinsku aktivnost, osobito u Lici, Slavoniji i Dalmatinskoj zagori.
Daljnja kretanja na tržištu nekretnina Butorac povezuje s gospodarskim prilikama u Hrvatskoj i Europskoj uniji. Navodi da procjene Europske komisije za 2027. upućuju na blago usporavanje hrvatskoga gospodarskog rasta, što bi moglo pridonijeti smanjenju broja transakcija i usporavanju tržišne aktivnosti.
Pročitajte još
Građevinarstvo u cjelini bilježi rast: obujam radova u 2025. povećan je za 7,2 posto na godišnjoj razini. Od 2023. do 2025. udio sektora u BDP-u porastao je sa 6,1 na 6,6 posto, a u ukupnoj zaposlenosti s 8,6 na 9,2 posto. Autor ističe snažan investicijski ciklus u javnoj i prometnoj infrastrukturi, usmjeren ponajprije na željeznice, autoceste i brze ceste te javne i sportske objekte.
Među velikim projektima analiza navodi gradnju pruge Križevci – Koprivnica – državna granica, vrijednu oko 322,5 milijuna eura. Izdvaja i ugovor HŽ Infrastrukture s indijskom tvrtkom Afcons Infrastructure Limited za obnovu postojećeg i izgradnju drugog kolosijeka pruge Dugo Selo – Novska, vrijedan 899 milijuna eura.
Rast zaposlenosti ipak usporava. Broj zaposlenih u građevinarstvu povećao se u 2024. za 9,1 posto, u 2025. za 4,1 posto, a u kolovozu 2026. za 1,6 posto na godišnjoj razini. Sektor je u kolovozu 2026. zapošljavao 158.950 osoba, odnosno devet posto svih zaposlenih u Hrvatskoj.
Pročitajte još
Prosječna neto plaća u građevinarstvu od siječnja do srpnja 2026. iznosila je 1278 eura. Premda je nominalno porasla za 10,9 posto u odnosu na isto razdoblje 2025., bila je 17,1 posto niža od hrvatskoga prosjeka. Butorac ispodprosječna primanja navodi kao prepreku privlačenju radnika, uz odlazak domaće radne snage iz građevinarstva i srodnih djelatnosti u razvijenije članice EU-a tijekom posljednjeg desetljeća.
Nedostatak kvalificiranih radnika autor izdvaja i kao ograničenje snažnijeg rasta produktivnosti. Hrvatsko građevinarstvo u 2025. ostvarilo je bruto dodanu vrijednost od 43.563 eura po zaposlenome, što ga je svrstalo na 20. mjesto u EU-u. Prosjek starih članica iznosio je 74.504 eura, a novih 42.143 eura.
Unatoč zaostatku za najrazvijenijim članicama, Hrvatska prema analizi smanjuje razliku u produktivnosti. Na ljestvici članica EU-a prema bruto dodanoj vrijednosti po zaposlenome napredovala je s 25. mjesta u 2023. na 21. mjesto u 2024., a potom na 20. mjesto u 2025. godini.
Daljnji smjer i dinamiku građevinarstva, prema Butorčevoj procjeni, uvelike bi mogle odrediti aktivnosti u drugim sektorima, prije svega turizmu i industriji.
