Branko Bačić o dizalima, obnovi pročelja i novim izmjenama Zakona o obnovi
Objavljeno: 04/09/2026 | Autor: Lika-express
Potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić održao je konferenciju za medije na kojoj je predstavio rezultate javnih natječaja za ugradnju dizala i uređenje pročelja, kao i aktualnosti vezane uz energetsku obnovu zgrada javnog sektora.
Riječ je o programima koji su dio šire stambene i građevinske politike Vlade, a kojima se želi poboljšati kvaliteta stanovanja, pristupačnost postojećih zgrada te stanje dijela zgrada u zaštićenim kulturno-povijesnim cjelinama.
Natječaji za ugradnju dizala i uređenje pročelja bili su otvoreni od 15. travnja do 31. kolovoza ove godine, a prijave su se podnosile putem posebne aplikacije Ministarstva. Redoslijed za dodjelu sredstava ne određuje trenutak prijave, nego broj ostvarenih bodova.
Kod programa ugradnje dizala država sufinancira trećinu troškova, a u financiranje se mogu uključiti i gradovi i općine. Za 2026. godinu namjeru sudjelovanja ranije je iskazalo 25 jedinica lokalne samouprave.
Za ostvarivanje potpore zgrada mora ispuniti niz uvjeta. Među ostalim, mora imati formiranu zajednicu suvlasnika i biti upisana u odgovarajući registar, mora biti izrađen glavni projekt ugradnje dizala, a suvlasnici moraju natpolovičnom većinom donijeti odluku o njegovoj ugradnji.
Program je prvenstveno namijenjen zgradama s najmanje tri kata, ali taj uvjet ne vrijedi ako u zgradi živi osoba s odgovarajućim stupnjem invaliditeta.
Pri bodovanju se, među ostalim, uzima u obzir broj osoba s invaliditetom koje žive u zgradi, broj katova, cijena ugradnje, sudjelovanje lokalne samouprave u financiranju te činjenica žive li u zgradi trudnice, djeca mlađa od sedam godina i osobe starije od 65 godina.
Drugi program odnosi se na uređenje pročelja postojećih višestambenih i stambeno-poslovnih zgrada koje su pojedinačno zaštićeno kulturno dobro ili se nalaze unutar kulturno-povijesnih cjelina.
Kod uređenja pročelja država također sudjeluje s jednom trećinom troška, dok je sudjelovanje jedinice lokalne samouprave s dodatnom trećinom obvezno kako bi se zgrada mogla uključiti u program. Preostali dio financiraju suvlasnici.
Prednost pri dodjeli sredstava imaju starije i oštećenije zgrade, objekti na kojima su potrebni složeniji zahvati te projekti koji daju veći doprinos energetskoj učinkovitosti.
Jedna od tema Bačićeve konferencije bila je i energetska obnova zgrada javnog sektora. Za ovogodišnji poziv u okviru Programa Konkurentnost i kohezija 2021.–2027. osigurano je 106 milijuna eura bespovratnih sredstava.
Cilj programa je smanjenje potrošnje energije u javnim zgradama, povećanje njihove energetske učinkovitosti i smanjenje emisija stakleničkih plinova, a kod određenih vrsta obnove potiču se i mjere kojima se povećava sigurnost zgrada.
Ministarstvo navodi da su kroz ranije programe iz razdoblja 2014.–2020. ugovorena 871 projekta, a energetska obnova uspješno je provedena na 784 zgrade javnog sektora. Među njima je 380 škola, 95 dječjih vrtića te 90 zgrada zdravstvene i socijalne skrbi.
U okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti u provedbi su još 244 projekta energetske obnove vrijedna 187,3 milijuna eura bespovratnih sredstava, kojima bi trebalo biti obnovljeno više od pola milijuna četvornih metara javnih zgrada.
Bačić je predstavio i novi dokument „Arhitektonske politike Republike Hrvatske“, odnosno ApolitikA, za iduće sedmogodišnje razdoblje, koji se upućuje u postupak javnog savjetovanja.
Arhitektonske politike predstavljaju strateške smjernice kojima država usmjerava razvoj, oblikovanje i upravljanje prostorom s ciljem povećanja kvalitete arhitekture i gradnje. Važeći Zakon o prostornom uređenju propisuje da se dokument preispituje svakih sedam godina.
Prva ApolitikA, za razdoblje od 2013. do 2020. godine, bila je usmjerena na podizanje kulture građenja, kvalitetu izgrađenog prostora i stvaranje kvalitetnije arhitekture kao jednog od čimbenika razvoja.
Na javno savjetovanje upućuju se i izmjene Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom. Taj zakon uređuje obnovu, uklanjanje oštećenih i uništenih zgrada, gradnju zamjenskih obiteljskih kuća i višestambenih zgrada te stambeno zbrinjavanje na područjima pogođenima zagrebačkim i petrinjskim potresom.
Izmjene zakonskog okvira dolaze dok se obnova na potresom pogođenim područjima i dalje provodi. Prema posljednjim podacima Ministarstva objavljenima krajem srpnja, bilo je završeno više od 15.000 postupaka obnove, dok je obnova bila aktivna na gotovo 1.800 lokacija.
Ministarstvo je tada navelo i da je na obnovu područja pogođenih zagrebačkim i petrinjskim potresom ukupno utrošeno pet milijardi eura. Prema planovima Ministarstva, sve zamjenske obiteljske kuće trebale bi biti izgrađene do kraja 2027., dok bi cjelokupan proces obnove trebao biti dovršen do 2030. godine.
