Debljina je kronična bolest, ali razgovor o njezinu liječenju u hrvatskim ordinacijama često otežavaju stigma, nedostatak vremena i različito razumijevanje zdravstvenih rizika. Pokazalo je to istraživanje provedeno među 290 liječnika obiteljske medicine, u kojem je 68,3 posto ispitanika ocijenilo da njihovi pacijenti debljinu ne doživljavaju kao zdravstveni problem.
Istraživanje „Komunikacija o prekomjernoj tjelesnoj težini i debljini u ordinaciji obiteljske medicine” provedeno je od 24. svibnja do 25. lipnja 2026., uz podršku Društva nastavnika opće/obiteljske medicine, Hrvatskog društva obiteljskih doktora i Koordinacije hrvatske obiteljske medicine.
Predsjednica Društva nastavnika opće/obiteljske medicine Jasna Vučak istaknula je da liječnici raspolažu jasnim alatima za prepoznavanje debljine, ali da je znatno osjetljivije pitanje kako o dijagnozi razgovarati s pacijentima.
Upozorila je da su mnoge osobe koje žive s debljinom već više puta pokušavale smanjiti tjelesnu masu, ali su teško održavale postignute rezultate. Zbog toga razgovor koji se svodi na kritiku životnih navika može dodatno pojačati osjećaj neuspjeha i otežati traženje pomoći.
Liječnicima nedostaju vrijeme i jasne smjernice
Pročitajte još
Više od polovice ispitanih liječnika smatra da u primarnoj zdravstvenoj zaštiti nema dovoljno vremena i alata za kvalitetno praćenje pacijenata s debljinom. Također, više od polovice navodi da pacijenti često očekuju brze rezultate i odustaju kada ih ne postignu.
Predsjednik Hrvatskog društva obiteljskih doktora Dragan Soldo upozorio je da savjeti o smanjenju unosa hrane i povećanju tjelesne aktivnosti sami po sebi često nisu dovoljni za uspješno dugoročno liječenje.
Prema njegovim riječima, debljini je potreban pristup koji uključuje više čimbenika, od prehrane i kretanja do zdravstvenih komplikacija, psihološke podrške i, kada je medicinski opravdano, liječenja lijekovima.
Pročitajte još
Istraživanje je pokazalo da liječnici već razgovaraju o farmakološkim mogućnostima liječenja i dogovaraju dugoročno praćenje, no trećina ispitanika vlastitu sigurnost u radu s pacijentima s debljinom procjenjuje srednjom.
Stručnjaci zato traže više vremena za razgovor u ordinacijama, dodatnu edukaciju liječnika, jasnije postupke upućivanja na daljnje liječenje te pouzdane informativne materijale za pacijente.
Naglašavaju da cilj nije samo smanjiti broj kilograma, nego dugoročno poboljšati zdravlje, smanjiti rizik od komplikacija i omogućiti liječenje bez stigmatizacije.
