Mostov Savjet predlaže planiranje vjetroelektrana uz procjenu izloženosti pojedinih kuća

Autor:Lika-express
4 min čitanja
Foto: HINA/ Luka ŠANGULIN

Stručni savjet Mosta za zaštitu okoliša i energetiku predložio je u nedjelju, 22. studenoga, da se građane u planiranje kopnenih vjetroelektrana uključi dok još mogu utjecati na izbor lokacije i raspored turbina. Novi okvir koji predlaže obuhvaća unaprijed utvrđena pogodna područja, procjenu stvarne izloženosti pojedinih kuća te financijsko osiguranje za uklanjanje postrojenja.

Savjet u priopćenju podupire razvoj obnovljivih izvora energije, ali upozorava na probleme koji nastaju kada se lokacija praktično odredi prije procjene posljedica za naselja, prirodu i krajobraz. Građani se, navode, tada uključuju tek nakon ključnih investicijskih odluka.

Zaštita stanovnika prema njihovu se prijedlogu ne bi temeljila samo na udaljenosti od turbina. Uz nacionalni kriterij najmanjeg razmaka od stambenih i drugih osjetljivih lokacija, procjenjivala bi se stvarna izloženost pojedinih kuća. U obzir bi se uzimali visina i broj turbina, reljef, dominantni smjer vjetra, buka, treperenje sjene, noćno osvjetljenje i vizualna izloženost.

„Dvije kuće na istoj udaljenosti od turbine mogu biti različito izložene zbog položaja, reljefa ili smjera vjetra. Zato uz zaštitnu udaljenost treba procijeniti stvarne uvjete u kojima ljudi žive i provjeriti ih nakon početka rada elektrane”, napomenuli su iz Savjeta.

Oglas

Predlažu i posebnu nacionalnu metodologiju za procjenu i mjerenje buke vjetroelektrana, prilagođenu noćnim uvjetima, pozadinskoj buci i specifičnostima zvuka lopatica. Ako bi kontrolna mjerenja nakon početka rada pokazala veći utjecaj od predviđenoga, slijedile bi korektivne mjere. Pritom traže zajedničku procjenu svih projekata koji utječu na isti prostor: ukupno opterećenje bukom i zasjenjenjem te utjecaji na krajobraz, ptice i šišmiše sagledavali bi se i kada turbine pripadaju različitim investitorima.

Odabiru lokacija prethodilo bi nacionalno kartiranje prostorne, okolišne i društvene osjetljivosti u sklopu izrade Državnog plana prostornog razvoja. Analiza naselja, voda, šuma, prirodne i kulturne baštine, reljefa, krajobraza i postojećeg opterećenja prostora bila bi temelj za određivanje pogodnih i nepogodnih područja. Savjet smatra da bi jasniji uvjeti na pogodnim lokacijama investitorima omogućili predvidljiviji razvoj projekata i smanjili rizik od sukoba u kasnijim fazama.

Oglas

„Stanovnici trebaju sudjelovati u odlučivanju dok još postoji stvarni izbor lokacije i rasporeda turbina. Ljudi koji će desetljećima živjeti uz vjetroelektranu moraju imati pristup podacima i mogućnost da na vrijeme utječu na odluke koje se izravno tiču njihova života”, poručili su iz Savjeta.

Ranije uključivanje javnosti pratila bi dostupnost podataka na kojima se temelje procjene. Za projekte s većim okolišnim ili društvenim rizikom Savjet predlaže neovisnu stručnu provjeru ključnih analiza. Građani bi na jednom mjestu mogli provjeriti nositelja i stvarnog vlasnika projekta, fazu postupka, obveze prema lokalnoj zajednici i rezultate praćenja utjecaja.

Oglas

Prijedlog predviđa i da se dio koristi od rada vjetroelektrana izravno i transparentno usmjeri naseljima i stanovnicima koji su im najizloženiji. Investitori bi morali imati plan uklanjanja postrojenja te unaprijed uspostavljeno financijsko osiguranje za razgradnju i sanaciju.

To bi se osiguranje usklađivalo sa stvarnim troškovima i ostalo važeće pri promjeni vlasnika ili financijskim poteškoćama projektnog društva. „Lokalna zajednica i državni proračun moraju biti zaštićeni od preuzimanja tog troška. Odgovornost investitora traje kroz cijeli životni vijek vjetroelektrane”, zaključili su iz Savjeta.

Oglas
Podijelite članak