Najniža osnovna plaća u javnim službama bit će samo cent iznad minimalca: što otkriva novi dogovor

Autor:Lika-express
8 min čitanja
Foto: AdobeStock

Dogovor Vlade i sindikata javnih službi o povećanju plaća u 2027. godini donosi rast osnovice u dva koraka i novu naknadu za prehranu. No kada se dogovoreni postoci pretvore u konkretne iznose, dolazi se do zanimljivog podatka. Osnovna bruto plaća zaposlenika s najnižim redovnim koeficijentom od siječnja će iznositi 1.130,01 euro, odnosno samo jedan cent više od zakonske minimalne plaće za 2027. godinu. Riječ je o iznosu bez dodatka za radni staž i drugih uvećanja, a ne o konačnoj plaći koju zaposlenik prima.

Upravo ta računica pokazuje zašto su pregovori bili posebno važni za najniže plaćena radna mjesta. Vlada i osam od ukupno jedanaest sindikata javnih službi u subotu, 21. studenoga, postigli su sporazum kojim je okončan postupak mirenja i otklonjena neposredna mogućnost štrajka. Dogovoreno je povećanje osnovice za tri posto od 1. siječnja 2027., dodatnih jedan posto od 1. kolovoza te uvođenje naknade za prehranu od travnja iduće godine.

Iako se povećanje najavljuje od siječnja, zaposlenici ga neće vidjeti na računima već u prvoj isplati u 2027. godini. Naime, plaća za siječanj isplaćuje se u veljači, dok će kolovoško povećanje biti vidljivo na plaći koja se isplaćuje u rujnu.

Kako se dolazi do samo jednog centa iznad minimalca?

Oglas

Osnovica za obračun plaća u javnim službama prema važećoj odluci Vlade od prosinca 2026. iznosit će 1.035 eura bruto. Povećanjem od tri posto od siječnja narast će na 1.066,05 eura.

Za pojedina radna mjesta čistača, spremača i pomoćnih radnika primjenjuje se koeficijent 1,06. Množenjem nove osnovice s tim koeficijentom dobiva se osnovna bruto plaća od 1.130,01 euro. Istodobno, Vlada je minimalnu bruto plaću za 2027. godinu utvrdila na 1.130 eura.

Oglas

Razlika je, dakle, jedan cent.

Pritom je važno naglasiti da zaposlenici ostvaruju i dodatak za radni staž od 0,5 posto za svaku navršenu godinu, a ovisno o radnom mjestu i druge dodatke. Zbog toga stvarna bruto plaća radnika s određenim stažem može biti viša od navedenog iznosa.

No postoji još jedna važna okolnost. Da osnovica nije povećana za tri posto, osnovna bruto plaća prema koeficijentu 1,06 iznosila bi 1.097,10 eura. To je 32,90 eura manje od minimalne plaće koja će vrijediti u 2027. godini. Međutim, Temeljni kolektivni ugovor propisuje da se, kada je izračunana osnovna plaća niža od zakonskog minimuma, osnovnom plaćom smatra minimalna plaća.

Drugim riječima, zaposleniku bi i bez povećanja osnovice morala biti osigurana zakonom propisana minimalna osnovna plaća. Siječanjskim povećanjem gotovo se potpuno izjednačava obračun prema koeficijentu sa zakonskim minimumom, umjesto da se razlika mora nadoknađivati do minimalne plaće.

Oglas

Dodatni pomak stiže tek u kolovozu. Tada će osnovica, prema dogovorenom povećanju od još jedan posto, iznositi približno 1.076,71 euro, a osnovna bruto plaća za koeficijent 1,06 narast će na približno 1.141,31 euro. To je 11,31 eura iznad minimalne plaće za 2027., bez dodataka.

Zbog toga nije svejedno ni kako se tumači ukupni rast osnovice. Krajem 2027. ona će biti približno 4,03 posto viša nego u prosincu 2026., ali zaposlenici taj puni porast neće ostvarivati tijekom svih dvanaest mjeseci. Dodatno kolovoško povećanje primjenjivat će se samo na posljednjih pet mjesečnih plaća za 2027. godinu.

Oglas

Naknada za prehranu povećava primanja, ali ne i osnovnu plaću

Drugi važan dio sporazuma jest uvođenje naknade za troškove prehrane. Od 1. travnja 2027. ona će iznositi 30 eura mjesečno, a od 1. listopada povećat će se na 50 eura.

Oglas

Na prvi pogled riječ je o relativno malom iznosu, ali njegov učinak nije jednak za sve zaposlenike. Onima s nižim plaćama 50 eura predstavlja znatno veći udio u mjesečnim primanjima nego zaposlenicima čija su primanja dvostruko ili trostruko veća.

Važno je i da se ne stvori pogrešan dojam o godišnjem iznosu naknade. Iako će ona od listopada iznositi 50 eura, tijekom 2027. zaposlenik koji ostvari pravo u svih devet mjeseci njezine primjene primit će ukupno 330 eura. To proizlazi iz šest mjesečnih naknada po 30 eura i tri naknade po 50 eura. Godišnjih 600 eura moguće je ostvariti tek kada se naknada od 50 eura isplaćuje svih dvanaest mjeseci.

Oglas

Pritom naknadu za prehranu treba razlikovati od plaće. Riječ je o materijalnom pravu koje povećava raspoloživa primanja zaposlenika, ali nije dio osnovne plaće. Na taj se iznos ne uplaćuju mirovinski doprinosi pa, za razliku od povećanja bruto plaće, ne utječe na osnovicu za izračun buduće mirovine.

Koliko sve to znači u svakodnevnom životu pokazuje analiza Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja, koji je izradio usporedne izračune za nekoliko radnih mjesta.

Oglas

Prema njihovoj računici, zaposlenik na radnom mjestu čistača ili spremača s 20 godina radnog staža, čija početna neto plaća iznosi 881,39 eura, od kolovoza bi imao neto plaću od 911,35 eura. Kada se od listopada pribroji naknada za prehranu od 50 eura, njegova ukupna mjesečna primanja dosegnula bi 961,35 eura. U odnosu na početnu neto plaću iz prosinca 2026., to je povećanje od 79,96 eura ili 9,07 posto.

Kod docenta s deset godina staža početna neto plaća u istoj analizi iznosi 2.079,37 eura. Nakon oba povećanja osnovice narasla bi na 2.157,61 euro, odnosno na ukupno 2.207,61 euro kada se uračuna i naknada za prehranu. Njegova bi mjesečna primanja tako bila veća za 128,24 eura ili 6,17 posto.

Oglas

Ovi su primjeri modelirani za zaposlenike u Zagrebu, uz pretpostavljeni osobni odbitak od 600 eura, poreznu stopu od 23 posto, mirovinske doprinose od 20 posto i dodatak za radni staž. Ne predstavljaju univerzalan izračun neto plaće za sve zaposlenike jer konačni iznos ovisi o osobnim poreznim okolnostima i drugim dodacima.

Usporedba ipak otkriva važnu razliku u učinku dogovorenih povećanja. Rast osnovice više eura donosi zaposlenicima s većim koeficijentima, dok jednaka naknada za prehranu u postotnom smislu više koristi onima s nižim plaćama.

Oglas

Sindikati koji su potpisali sporazum ocijenili su ga prihvatljivim kompromisom, među ostalim i zato što siječanjsko povećanje osnovice od tri posto premašuje Vladinu projekciju inflacije od 2,7 posto za 2027. godinu. Međutim, riječ je o projekciji, a ne o stvarnom kretanju cijena. Hoće li se povećanje pretvoriti u osjetno veću kupovnu moć, ovisit će i o tome koliko će tijekom iduće godine poskupjeti hrana, energija, stanovanje i druge životne potrebe.

Dogovor također još treba pretočiti u Dodatak I. Temeljnom kolektivnom ugovoru za zaposlenike u javnim službama. Tri sindikata nisu pristupila potpisivanju sporazuma te o njegovu prihvaćanju provode izjašnjavanje članstva, ali dogovorena prava trebala bi se primjenjivati na sve zaposlenike obuhvaćene tim ugovorom.

Pregovori su pritom ograničeni na 2027. godinu. Sindikati su uspjeli zadržati 2028. izvan sadašnjeg sporazuma, što znači da će se o povećanjima za tu godinu ponovno pregovarati. Za zaposlenike je najvažnije da su sada poznati dogovoreni postoci i rokovi, ali i da povećanje plaće, naknada za prehranu i stvarni rast kupovne moći nisu ista stvar.

Oglas
Podijelite članak