Očinski dopust u Hrvatskoj: Koliko traje, kolika je naknada i što imaju drugi u Europi
Objavljeno: 29/09/2026 | Autor: Lika-express
Očinski dopust u Hrvatskoj traje 20 radnih dana za jedno dijete, a otac za to vrijeme ima pravo na naknadu plaće u visini 100 posto osnovice, bez propisanog gornjeg limita. Kod rođenja blizanaca, trojki ili više djece istodobno dopust traje 30 radnih dana.
Pravila vrijede od 1. ožujka 2025., kada je očinski dopust u Hrvatskoj udvostručen. Do tada su očevi za jedno dijete imali pravo na deset radnih dana.
No kako Hrvatska stoji u usporedbi s drugim europskim državama?
Jednostavan odgovor ne postoji jer države koriste različite modele. Negdje postoji poseban očinski dopust, negdje se neposredno nakon rođenja kombinira s roditeljskim dopustom, a Španjolska je nekadašnje odvojene rodiljne i očinske dopuste zamijenila jednakim pravom za oba roditelja.
Hrvatska: 20 radnih dana uz 100 posto naknade
Zaposleni ili samozaposleni otac u Hrvatskoj za jedno dijete ima pravo na 20 radnih dana očinskog dopusta, a za blizance, trojke ili istodobno rođenje više djece na 30 radnih dana.
Dopust se može koristiti od rođenja djeteta do navršenih šest mjeseci njegova života i koristi se u neprekinutom trajanju.
Pravo je neprenosivo. To znači da ga otac ne može prenijeti na majku.
Za vrijeme očinskog dopusta naknada iznosi 100 posto osnovice za naknadu plaće, bez gornjeg limita, a novac se isplaćuje na teret državnog proračuna.
Otac očinski dopust može koristiti bez obzira na to radi li majka i koristi li ona rodiljni dopust.
Poslodavca mora pisanim putem obavijestiti najmanje 15 dana prije nego što namjerava početi koristiti pravo. Za očinski dopust nije potrebna suglasnost poslodavca, niti poslodavac može odgoditi njegovo korištenje.
Očinski i roditeljski dopust nisu isto
Česta je pogreška očinski dopust poistovjećivati s roditeljskim.
Očinski dopust hrvatski otac koristi neposredno nakon rođenja, odnosno najkasnije do djetetovih šest mjeseci.
Roditeljski dopust zasebno je pravo koje zaposleni i samozaposleni roditelji mogu koristiti nakon što dijete navrši šest mjeseci pa sve do njegove osme godine.
Za prvo i drugo dijete roditeljski dopust ukupno traje osam mjeseci ako ga koriste oba roditelja, odnosno svaki u pravilu po četiri mjeseca. Dva mjeseca svakog roditelja neprenosiva su na drugog.
Ako roditeljski dopust koristi samo jedan roditelj, traje šest mjeseci.
Naknada tijekom prvih šest, odnosno osam mjeseci roditeljskog dopusta iznosi 100 posto osnovice, ali za razliku od očinskog dopusta postoji gornja granica koja trenutačno iznosi 3.001,79 eura mjesečno za puno radno vrijeme.
Europska unija propisuje najmanje deset radnih dana
Hrvatska je svojim modelom otišla iznad minimalnog standarda Europske unije.
Prema europskim pravilima, otac ili drugi roditelj koji nije rodio dijete mora imati pravo na najmanje deset radnih dana očinskog dopusta povodom rođenja djeteta.
EU propisuje i da dopust mora biti plaćen najmanje na razini koja vrijedi za nacionalnu naknadu tijekom bolovanja, dok države članice mogu ponuditi znatno povoljnija prava.
Upravo zato među članicama postoje velike razlike.
Španjolska: 19 tjedana za svakog roditelja
Španjolska ima jedan od najširih modela.
Ondje se više ne govori o klasičnom odvojenom očinskom dopustu kakav postoji u Hrvatskoj. Svaki roditelj ima vlastito i neprenosivo pravo na 19 tjedana dopusta zbog rođenja i skrbi o djetetu uz naknadu od 100 posto propisane osnovice.
Prvih šest tjedana nakon rođenja mora se koristiti neprekidno i puno radno vrijeme.
Još 11 tjedana može se koristiti tijekom prve godine djetetova života, dok su dodatna dva tjedna dostupna do njegove osme godine.
To znači da otac u Španjolskoj ima jednako osnovno pravo kao i majka: 19 tjedana koji se ne mogu prebaciti na drugog roditelja.
Italija: deset radnih dana uz punu plaću
U Italiji obvezni očinski dopust traje deset radnih dana.
Može se koristiti od dva mjeseca prije očekivanog datuma poroda pa do pet mjeseci nakon rođenja djeteta, a dane nije nužno koristiti odjednom.
Kod višestrukog poroda pravo raste na 20 radnih dana.
Naknada iznosi 100 posto plaće.
Ako gledamo samo poseban očinski dopust, bez dodatnih roditeljskih prava, hrvatskih 20 radnih dana dvostruko je dulje od talijanskog osnovnog prava.
Slovenija: 15 kalendarskih dana
Slovenski očevi imaju pravo na 15 plaćenih kalendarskih dana očinskog dopusta koje trebaju iskoristiti do trećeg mjeseca djetetova života.
Budući da se računaju kalendarski, a ne samo radni dani, slovenska eUprava navodi da 15 kalendarskih dana približno odgovara 11 radnih dana.
Naknada iznosi 100 posto osnovice, uz propisanu gornju granicu od 2,5 prosječne mjesečne plaće.
Slovenija, međutim, ima i vrlo širok sustav roditeljskog dopusta: majka i otac imaju po 160 dana roditeljskog dopusta.
Francuska: 25 dana plus dopust za rođenje
U Francuskoj očinski dopust za jedno dijete traje 25 kalendarskih dana.
Uz njega zaposlenik ima i tri radna dana posebnog dopusta zbog rođenja djeteta.
Ta tri dana koriste se prije početka očinskog dopusta. Nakon njih slijedi obvezni dio očinskog dopusta od četiri kalendarska dana, dok se preostalih 21 dan može koristiti prema propisanim pravilima.
Kod rođenja više djece očinski dopust produžuje se na 32 kalendarska dana.
Austrija: „Papamonat“ traje mjesec dana, ali nije puna plaća
Austrija ima drukčiji sustav.
Zaposleni očevi u privatnom sektoru imaju zakonsko pravo na takozvani Papamonat – mjesec dana oslobođenja od rada nakon rođenja djeteta.
Poslodavac za to vrijeme ne isplaćuje redovnu plaću.
Pod određenim uvjetima otac može dobiti državni Familienzeitbonus za razdoblje od 28 do 31 uzastopnog dana. Naknada iznosi 54,87 eura dnevno, odnosno ukupno oko 1.700 eura za mjesec dana.
Zbog toga se austrijski model ne može izravno uspoređivati s hrvatskim, gdje je očinski dopust kraći, ali naknada iznosi 100 posto osnovice bez gornjeg limita.
Švedska: samo deset dana nakon rođenja, ali čak 480 roditeljskih dana
Švedski primjer najbolje pokazuje zašto samo uspoređivanje broja dana očinskog dopusta može dati pogrešnu sliku.
Roditelj koji nije rodio dijete ima pravo na deset dana odsutnosti u vezi s rođenjem. Naknada je nešto manja od 80 posto uobičajenog prihoda, uz propisani limit.
No Švedska ima vrlo širok sustav roditeljskog dopusta.
Za jedno dijete roditeljima je na raspolaganju ukupno 480 dana roditeljske naknade. Od toga se 390 dana isplaćuje prema prihodu, dok se za preostalih 90 dana isplaćuje fiksna naknada.
Ako dijete ima dva roditelja, dane u osnovi dijele između sebe, ali 90 dana rezervirano je za svakog roditelja i ne može se prenijeti drugome.
Hrvatska iznad europskog minimuma, ali sustavi se teško mogu rangirati
Kada se uspoređuje samo posebno pravo oca neposredno nakon rođenja djeteta, Hrvatska s 20 radnih dana i punom naknadom ima povoljnije pravo od minimalnih deset radnih dana koje zahtijeva Europska unija.
Poseban hrvatski očinski dopust traje i dulje od osnovnog očinskog dopusta u Italiji i Sloveniji.
S druge strane, zemlje poput Španjolske otišle su mnogo dalje u izjednačavanju prava oba roditelja, dok Švedska najveći dio potpore očevima pruža kroz znatno širi sustav roditeljskog dopusta.
Zato broj dana sam po sebi ne govori sve. Važni su i visina naknade, broj neprenosivih dana rezerviranih za oca, mogućnost korištenja dopusta u dijelovima te ukupno vrijeme koje roditelji mogu provesti s djetetom.
Za hrvatske očeve najvažnija je trenutačna računica: za jedno novorođeno dijete imaju pravo na 20 radnih dana očinskog dopusta uz 100 posto osnovice za naknadu plaće, a pravo moraju iskoristiti najkasnije do šestog mjeseca djetetova života.
