Razgled/nica povijesnoga Gospića vrijedan je doprinos proučavanju lokalne povijesti i podsjetnik na ulogu arhiva u očuvanju kolektivnog pamćenja
U prepunoj MUO Galeriji zagrebačkog Muzeja za umjetnost i obrt predstavljena je znanstvena knjiga Razgled/nica povijesnoga Gospića koja kroz stare razglednice, fotografije i arhivske zapise donosi višeslojnu priču o razvoju grada Gospića tijekom druge polovine 19. i 20. stoljeća. Knjigu su predstavili njezini autori, dr. sc. Ivica Mataija i dr. sc. Antonia Došen, te recenzentica dr. sc. Tihana Rubić, dok je u odsustvu drugog recenzenta dr. sc. Ante Gverića, njegovu recenziju pročitala voditeljica programa Martina Jurišić Herceg. Izdavač knjige je Državni arhiv u Gospiću, a predstavljanje je organizirano u suradnji s Knjižnicom Muzeja za umjetnost i obrt u sklopu Mjeseca hrvatske knjige.
Knjiga Razgled/nica povijesnoga Gospića otkriva kako je Gospić izgledao tijekom posljednjih stotinjak godina, kako su se mijenjale njegove ulice, trgovi i šetališta te koje su građevine obilježile njegovu povijest. Autori su rekonstruirali nekadašnji život grada kroz stare razglednice, fotografije, rukopise i druge arhivske zapise. U istraživanju su korištene razglednice iz Državnog arhiva u Gospiću, fotografije iz Zbirke starije fotografije Muzeja za umjetnost i obrt, ali i građa iz drugih ustanova i privatnih zbirki. Posebnost ove znanstvene knjige je u tome što otkriva Gospić iz druge perspektive, kroz vedute i prizore gradskog života koji su nekada bili dio svakodnevice, a danas predstavljaju vrijedan dio njegove kulturne baštine. Upravo zato što su cjelovite publikacije posvećene povijesti Gospića razmjerno rijetke, njegovo predstavljanje zagrebačkoj publici kroz ovu knjigu osobita je prigoda da se izvan lokalnoga okvira upozna bogata, slojevita i široj javnosti nedovoljno poznata povijest grada.
Dr. sc. Ivica Mataija, autor knjige te ravnatelj Državnog arhiva u Gospiću, u svoje ime i u ime nakladnika, zahvalio je brojnoj publici te naglasio kako se u knjizi razglednici, kao složenoj i slojevitoj maloj formi, izvorno namijenjenoj specifičnoj komunikaciji, kao fenomenu masovne kulture, pristupa interdisciplinarno, s nekoliko povezanih i međuovisnih motrišta. Jedno od njih je i ono filolološko, onomastičko, u raščlambi motivacije, tvorbene strukture i jezične analize gospićke hodonimije. Filološkom kontekstu pripada i razmatranje međusobnog odnosa vizualne predodžbe grada s razine otisnute ilustracije te putopisnog, reportažnog ili književnoumjetničkog teksta kao predmeta imagoloških proučavanja fenomena predožbe i autopredodžbe. Na kraju izlaganja je izrazio nadu da će knjiga, nudeći novo iščitavanje gospićkih razglednica i slojevite lokalne povijesti, ispuniti prostor interesa za Liku i njezinu zavičajnost novim, poticajnim, sadržajima.
Koautorica dr. sc. Antonia Došen istaknula je kako su razglednice funkcionirale poput otvorenog pisma čiji sadržaj je mogao pročitati svatko u poštanskom prometu te je anegdotalno opisala recepciju razglednica u lokalnom tisku na prijelazu 19. u 20. stoljeće. Također je naglasila kako je „kolekcionarima pitanje najranije razglednice koja je izdana gotovo sudbonosno jer prvenstvo može utjecati na vrijednost primjerka. No, razglednice Gospića se u ovoj knjizi nisu promatrale kao kolekcionarski trofeji, već ponajprije kao povijesni tragovi. U ovoj knjizi nije bilo dovoljno samo prikupiti i objaviti razglednice. Trebalo ih je razvrstati, datirati, usporediti i interpretirati.“ Izlaganje je zaključila riječima: „Razglednice su dragocjene upravo zato što ne prikazuju samo ono što smo odlučili pamtiti nego ponekad čuvaju i ono što u trenutku nastanka nitko nije smatrao vrijednim pamćenja.“
Pročitajte još
Nakon uspješne promocije tijekom koje su rasprodani svi primjerci, znanstvena knjiga ponovo će biti dostupna za kupnju u MUO Galeriji od 14. studenoga, kao i u Državnom arhivu u Gospiću.
Fotogalerija
Kliknite na sliku za uvećanje.
