Trećina hrvatskih učenika ne doseže osnovnu razinu iz matematike i čitanja
Objavljeno: 05/10/2026 | Autor: Lika-express
Više od trećine hrvatskih petnaestogodišnjaka ne doseže osnovnu razinu matematičke pismenosti, gotovo trećina ima isti problem s čitanjem, a svaki četvrti s prirodoslovljem, pokazuju rezultati međunarodnog istraživanja PISA 2025.
Hrvatski učenici u sva tri ključna područja ostvarili su rezultat ispod prosjeka OECD-a.
U matematičkoj pismenosti Hrvatska je ostvarila 455 bodova, osam manje od prosjeka OECD-a, te zauzela 36. mjesto među 91 zemljom i gospodarstvom uključenim u istraživanje.
Oko 36 posto hrvatskih učenika nije dosegnulo osnovnu razinu matematičke pismenosti, dok je na najvišim razinama oko pet posto učenika.
Posebno zabrinjava čitalačka pismenost
U čitanju su hrvatski učenici ostvarili 453 boda, dok prosjek OECD-a iznosi 461 bod. Hrvatska je zauzela 29. mjesto.
Oko 32 posto učenika nije dosegnulo osnovnu razinu čitalačke pismenosti, a samo tri posto nalazi se među učenicima na najvišim razinama.
Rezultat je u odnosu na 2015. godinu pao za 33 boda.
Velika je i razlika između djevojčica i dječaka. Osnovnu razinu čitalačke pismenosti nije dosegnulo 42 posto dječaka i 21 posto djevojčica, a djevojčice su u prosjeku ostvarile čak 47 bodova više.
Svaki četvrti ispod osnovne razine iz prirodoslovlja
Nešto bolji rezultat Hrvatska je ostvarila u prirodoslovnoj pismenosti.
Hrvatski učenici osvojili su 476 bodova, šest manje od prosjeka OECD-a, što je bilo dovoljno za 33. mjesto.
Oko 25 posto učenika nije dosegnulo osnovnu razinu, dok se na najvišim razinama nalazi oko pet posto.
Djevojčice su u prirodoslovlju ostvarile 20 bodova više od dječaka. Najbolje rezultate u Hrvatskoj ostvarili su učenici gimnazijskih programa i učenici iz Zagreba.
Problemi nisu samo hrvatski
Najnovija analiza Europske komisije pokazuje da se obrazovni rezultati pogoršavaju i na razini cijele Europske unije.
Čak 33,9 posto petnaestogodišnjaka u EU ne doseže osnovnu razinu matematičke pismenosti, 31,3 posto u čitanju, a 25,9 posto u prirodoslovlju.
Drugim riječima, približno svaki treći učenik u Uniji ima nedovoljna znanja iz matematike ili čitanja, a svaki četvrti iz prirodoslovlja.
Europska unija tako se udaljava od cilja prema kojem bi do 2030. udio učenika s nedovoljnim rezultatima u svakom od tih područja trebao pasti ispod 15 posto.
Pada i udio najboljih učenika. U 2025. godini među najuspješnijima je bilo 4,8 posto učenika u čitanju, 6,4 posto u prirodoslovlju i 6,8 posto u matematici. Cilj EU-a za 2030. je najmanje 12 posto u svakom području.
Nijedna članica EU-a nije ostvarila taj cilj u čitanju i prirodoslovlju, dok su ga u matematici dosegnule Estonija i Poljska.
Digitalne distrakcije i umjetna inteligencija među izazovima
Europska analiza upozorava i na velike razlike povezane sa socioekonomskim položajem učenika.
Učenici u nepovoljnom položaju imaju približno četiri puta veću vjerojatnost za loš rezultat iz prirodoslovlja od učenika u povoljnijem položaju. Istodobno, učenici iz povoljnijeg okruženja imaju oko osam puta veću vjerojatnost da će biti među najboljima.
Među izazovima koje analiza izdvaja nalaze se digitalne distrakcije, nekritičko korištenje umjetne inteligencije u učenju, slabija uključenost roditelja i nedostatak nastavnika.
U istraživanju PISA 2025 sudjelovalo je više od 760.000 petnaestogodišnjaka iz 91 zemlje i gospodarstva. U Hrvatskoj je testirano 6424 učenika iz 268 srednjih i pet osnovnih škola.
