Središnji registar stanovništva: Kako provjeriti podatke
Objavljeno: 04/10/2026 | Autor: Lika-express
Državna tijela posljednjih tjedana pozivaju građane da provjere jesu li njihovi podaci u Središnjem registru stanovništva točni i potpuni. Provjera je moguća putem e-Građana, a građani koji ne koriste elektroničke usluge mogu je obaviti i u nadležnoj ispostavi Porezne uprave.
To je posebno važno uoči 1. siječnja 2027. Od tog datuma podaci iz Registra koristit će se pri utvrđivanju pojedinih socijalnih i drugih prava prema posebnim propisima.
Građani pritom ne moraju mijenjati podatke ako su oni već točni. Cilj je provjeriti što je evidentirano, prijaviti eventualnu netočnost te, kada je potrebno, dopuniti podatke koji se ne mogu automatski preuzeti iz drugih službenih evidencija.
Što je Središnji registar stanovništva?
Središnji registar stanovništva, odnosno SRS, elektronička je službena evidencija koja na jednom mjestu povezuje podatke koje o građanima već vode različita državna i javna tijela.
Ne znači da država sada ponovno prikuplja sve podatke niti da SRS jednostavno zamjenjuje sve postojeće registre. Podaci poput imena, rođenja, prebivališta, braka, obrazovanja, osiguranja ili invaliditeta preuzimaju se iz službenih evidencija institucija koje su za njih nadležne.
Registar sadrži i podatke o srodstvu i kućanstvima, a određene podatke građani mogu dopuniti dobrovoljnim izjavama.
Zašto građani sada trebaju provjeriti svoje podatke?
SRS je građanima dostupan od 1. lipnja 2026., a službena tijela sada ih dodatno pozivaju da provjere što se o njima prikazuje.
Razlog je jednostavan: netočan ili nepotpun podatak bolje je uočiti prije nego što Registar od 1. siječnja 2027. počne imati veću ulogu u postupcima za ostvarivanje pojedinih prava i javnih usluga.
Provjera sama po sebi nije isto što i obveza unošenja novih podataka. Ako je sve prikazano točno i potpuno, građanin ne mora ništa mijenjati.
Kako provjeriti podatke u Središnjem registru stanovništva?
SRS se nalazi u sustavu e-Građani, u kategoriji Aktivno građanstvo, a moguć je i izravan pristup službenoj aplikaciji Registra.
Nakon prijave korisniku su dostupne glavne kategorije Upisani podaci, Izjave i Potvrde.
Za pregled podataka treba otvoriti Upisane podatke. Ondje se mogu pregledavati opći podaci, obrazovanje, osiguranja, stanovanje, kućanstvo i podaci iz dobrovoljnih izjava.
Ako je podatak koji je preuzet iz druge službene evidencije netočan, uz pojedine skupine podataka dostupna je opcija za prijavu neispravnosti ili neusklađenosti.
Nemate e-Građane? Podatke je moguće provjeriti i osobno
Korištenje e-Građana nije jedini način.
Građani mogu osobno otići u nadležnu ispostavu Porezne uprave i ondje zatražiti uvid u podatke. Putem Porezne uprave moguće je podnijeti i određene izjave te zatražiti potvrdu iz Središnjeg registra.
U službenim uputama za SRS nije propisana opća obveza prethodnog rezerviranja termina za ovu provjeru.
Koje podatke građani mogu vidjeti?
Središnji registar stanovništva obuhvaća više skupina podataka. Među njima su osnovni osobni podaci, podaci o rođenju i državljanstvu, roditeljima i djeci, braku ili životnom partnerstvu, prebivalištu i boravištu, skrbništvu i invaliditetu.
U posebnom dijelu nalaze se podaci povezani s obrazovanjem, zdravstvenim i mirovinskim osiguranjem, umirovljenicima te stambenom jedinicom i kvalitetom stanovanja, ovisno o dostupnosti podataka u izvornim evidencijama.
Posebno se prikazuju i podaci o kućanstvu te dobrovoljno uneseni podaci.
Posebno provjerite podatke o kućanstvu
Kućanstvo u smislu Zakona nije jednostavno popis svih ljudi prijavljenih na istoj adresi.
Prema Zakonu, kućanstvo može činiti jedna osoba ili par – bračni drugovi, životni partneri, izvanbračni drugovi ili neformalni životni partneri – s djecom ili bez djece, ako stanuju u istoj ili dijelu iste stambene jedinice te zajedno privređuju i troše. Djetetom se u tom smislu smatra dijete do prvog zaposlenja.
Ako dijete i nakon prvog zaposlenja ostaje član kućanstva, može se podnijeti izjava o članovima kućanstva. Izjava se može koristiti i kada kućanstvo čini širi krug osoba.
Zakon dopušta i da članovi istog kućanstva budu osobe koje ne stanuju u istoj stambenoj jedinici i nisu nužno u srodstvu, ali pod uvjetom da zajedno privređuju i troše.
Što ako podaci nisu točni?
Ovdje je važno razlikovati dvije situacije.
Ako je pogrešan podatak koji je SRS preuzeo iz druge službene evidencije, građanin može putem SRS-a prijaviti neispravnost. Ispravak se, međutim, ne radi izravno u Registru. Provodi ga institucija koja vodi izvornu evidenciju, a nakon ispravka ažurirani podatak preuzima se u SRS.
Prema službenim uputama, rok za ispravak podatka u izvornoj evidenciji iznosi 90 dana.
Drukčije je s podacima koje je građanin sam dostavio dobrovoljnom izjavom. Takvi se podaci mogu mijenjati podnošenjem nove izjave.
Koje izjave građani mogu podnijeti?
Dobrovoljne izjave predviđene su za podatke koji se ne mogu jednostavno povući iz postojećih službenih evidencija ili ovise o osobnom očitovanju.
Mogu se odnositi na članove kućanstva, izvanbračnu zajednicu ili neformalno životno partnerstvo, vjeru i materinski jezik, nacionalnost te kontaktne podatke.
Ključna riječ je dobrovoljne. Sama činjenica da SRS omogućuje unos vjere, nacionalnosti ili materinskog jezika ne znači da građanin te podatke mora prijaviti niti da je njihovo prijavljivanje opći uvjet za ostvarivanje socijalnih prava.
Što znači oznaka „podatak u provjeri“?
Oznaka se može pojaviti u više propisanih situacija.
Kod izjave o članovima kućanstva Porezna uprava obavještava ostale punoljetne članove da su navedeni kao članovi tog kućanstva. Oni imaju deset radnih dana od primitka obavijesti da ospore navedenu činjenicu.
Dok taj rok traje, podatak ima oznaku „podatak u provjeri“. Ako nitko ne ospori izjavu, nakon isteka roka osobe navedene u izjavi postaju članovi novog kućanstva.
Oznaka se može koristiti i kada Porezna uprava od izvora podatka zatraži provjeru sumnje u njegovu točnost.
Što se mijenja 1. siječnja 2027.?
Od 1. siječnja 2027. podaci iz Središnjeg registra dobivaju praktičnu primjenu u postupcima u kojima ovlaštena tijela prema posebnim propisima utvrđuju pojedina prava.
To ne znači da će se sva prava automatski dodjeljivati, da će nestati svi zahtjevi niti da će svako pravo građana ovisiti o SRS-u.
Znači da će tijela koja za to imaju zakonsku osnovu moći koristiti propisani opseg podataka iz Registra za postupke iz svoje nadležnosti.
Za koja prava će se koristiti Središnji registar?
Pravilnik koji stupa na snagu 1. siječnja 2027. precizno određuje tko i u koju svrhu može koristiti pojedine podatke.
Među potvrđenim primjerima su postupci vezani uz naknade i usluge iz sustava socijalne skrbi, nacionalnu naknadu za starije osobe, doplatak za djecu i određena prava iz mirovinskog osiguranja.
Podaci se mogu koristiti i u određenim postupcima HZZO-a, za državne stipendije i subvencionirano stanovanje studenata te za pojedina socijalna, demografska i obrazovna prava i mjere gradova, općina i županija.
To ne znači da će se svako navedeno pravo automatski dobivati samo na temelju SRS-a. Za svako pravo i dalje vrijede uvjeti iz posebnog propisa koji ga uređuje.
Može li se dobiti potvrda iz Središnjeg registra?
Može.
Potvrdu o podacima upisanim u SRS građanin može zatražiti putem e-Građana ili u nadležnoj ispostavi Porezne uprave.
Potvrda sadrži aktualne podatke evidentirane u Registru, uključujući podatke iz službenih evidencija, važećih dobrovoljnih izjava i podatke koji imaju oznaku „podatak u provjeri“.
Potvrda je javna isprava i Porezna uprava izdaje je bez naknade.
Treba li svatko nešto mijenjati?
Ne.
Ako su podaci koje vidite u Središnjem registru stanovništva točni, članovi kućanstva odgovaraju stvarnom stanju i nema podataka koje želite dobrovoljno dopuniti, ne morate unositi promjene samo zato što ste otvorili SRS.
Najvažnije je pregledati podatke i reagirati samo ondje gdje za to postoji razlog.
