Radnici u Hrvatskoj mogli bi dobiti pravo zatražiti od poslodavca podatak o prosječnoj plaći zaposlenih koji obavljaju isti posao ili posao jednake vrijednosti. Predviđeno je to izmjenama Zakona o radu koje je Ministarstvo rada predstavilo 2. studenoga. Novi sustav trebao bi omogućiti zaposlenicima da lakše utvrde postoje li neopravdane razlike u plaćama, osobito između žena i muškaraca.
Važno je, međutim, razlikovati prosječnu plaću od pojedinačnih primanja. Radnici neće moći jednostavno zatražiti podatak o tome koliko zarađuje određeni kolega. Umjesto toga, imali bi pravo dobiti informaciju o prosječnoj plaći radnika koji obavljaju isti ili jednako vrijedan posao, uz prikaz podataka prema spolu.
To bi zaposlenicima omogućilo usporedbu vlastitih primanja s plaćama na usporedivim radnim mjestima. Ako se pokaže da postoje značajne razlike, mogli bi lakše procijeniti imaju li osnovu za zaštitu svojih prava.
Prema prijedlogu, poslodavci će morati imati jasne i objektivne kriterije za određivanje plaća i njihovo povećanje. Pri vrednovanju radnih mjesta uzimat će se u obzir vještine, odgovornost, napor i uvjeti rada. Razlike u plaćama i dalje će biti dopuštene kada za njih postoje opravdani razlozi, poput iskustva, odgovornosti ili radnog učinka, ali kriteriji moraju biti jednaki za žene i muškarce.
Promjene se neće odnositi samo na zaposlene nego i na osobe koje traže posao. Kandidati bi prije razgovora za posao ili najkasnije tijekom razgovora morali dobiti informaciju o početnoj plaći ili njezinu rasponu. Time bi se trebale izbjeći situacije u kojima kandidat tek nakon više krugova selekcije sazna koliko poslodavac namjerava platiti njegov rad.
Europska direktiva, na temelju koje se pripremaju hrvatske izmjene, predviđa i zabranu traženja podataka o plaći koju je kandidat primao kod prethodnog ili sadašnjeg poslodavca.
Dodatne obveze očekuju veće poslodavce. Oni s više od 100 radnika trebali bi izrađivati izvješća o razlikama u plaćama žena i muškaraca. Za prikupljanje i obradu podataka predviđen je Nacionalni sustav transparentnosti plaća, koji bi trebao uspostaviti Fina.
Cilj novih pravila nije automatsko povećanje plaća svim zaposlenicima, nego omogućavanje jasnije usporedbe i učinkovitije zaštite od diskriminacije. Ipak, vrednovanje radnih mjesta moglo bi pokazati da su pojedini poslovi potplaćeni, što poslodavce može potaknuti na korekciju primanja.
Izmjene Zakona o radu obuhvaćaju i druga radnička prava. Predviđa se dulji rok za korištenje neiskorištenog godišnjeg odmora u slučajevima kada ga radnik zbog bolovanja, rodiljnog ili roditeljskog dopusta nije mogao iskoristiti na vrijeme. Dodatno se uređuju i prava osoba koje rade putem digitalnih platformi.
Predložene izmjene još nisu na snazi. Nacrt je upućen u javno savjetovanje koje traje do 2. prosinca 2026. godine, a tijekom zakonodavnog postupka pojedine odredbe mogu se promijeniti. Ministarstvo je najavilo i najmanje šest mjeseci za prilagodbu poslodavaca nakon stupanja zakona na snagu.
