Hrvatskim gradovima prijete „betonirane pećnice“: Stručnjak upozorio što gubimo nestankom stabala

Objavljeno: 22/08/2026   |   Autor: Hina

Ako ostanemo bez urbanih stabala, hrvatski gradovi mogli bi se pretvoriti u „betonirane pećnice“, upozorava Fran Poštenjak, prvi hrvatski doktor za drveće. Naglašava kako ulaganje u stabla nije trošak, nego ulaganje u sigurnost, zdravlje i klimatsku otpornost Hrvatske.

Bez promjene odnosa prema urbanom zelenilu gradovi, kaže, gube jednu od svojih najvažnijih prirodnih obrana od ekstremnih vrućina.

Velika, odrasla stabla pružaju hlad, zadržavaju vodu i donose niz drugih koristi, a njihov gubitak nije samo estetski problem.

Svako izgubljeno odraslo stablo, upozorava Poštenjak, znači veće troškove hlađenja, veći pritisak na zdravstveni sustav, povećane rizike od poplava, ali i desetljeća čekanja da novo stablo preuzme funkcije izgubljenog.

Blizina urbanog zelenila povezuje se sa smanjenjem stresa i učinka toplinskih otoka, pročišćavanjem zraka i zadržavanjem oborinskih voda. Stabla pritom hlade gradove, smanjuju buku i pridonose kvaliteti života stanovnika.

„Ulaganje u kvalitetnu sadnju nije trošak. To je ulaganje u sigurnost, zdravlje i otpornost gradova. Ulaganje u stabla zapravo je ulaganje u klimatsku otpornost Hrvatske“, poručuje Poštenjak.

Prave posljedice suše vidjet ćemo tek na jesen

Hrvatska se, kao i ostatak Europe, suočava s ekstremnim vrućinama, duljim toplinskim valovima i manjkom oborina u razdoblju intenzivne vegetacije.

U takvim uvjetima urbana stabla postaju još važnija, ali istodobno su i snažno izložena nedostatku vode.

Poštenjak upozorava kako je suša „tihi ubojica stabala“ jer posljedice koje primjećujemo tijekom ljeta predstavljaju samo dio problema.

Pravo stanje, kaže, često postaje vidljivo tek na jesen, kada se pokaže koliko je stabala nepovratno oštećeno.

„Stabla u prosjeku sadrže oko 50 posto vode, a pri normalnim ljetnim temperaturama do 25 °C jedno prosječno urbano stablo visoko 20 metara troši između 150 i 200 litara vode dnevno. Međutim, pri temperaturama od 35 °C i više, potrošnja drastično skače na 400 do 600 litara, pa i više“, objašnjava.

Posebno su zahtjevni uvjeti na površinama na kojima prevladavaju asfalt i beton jer oni zadržavaju i otpuštaju velike količine topline.

Bez odgovarajućeg zalijevanja i pametnog planiranja sadnje, upozorava, gradovi gube svoju prvu crtu obrane od ekstremnih vrućina.

Problem i zbijeno gradsko tlo

Suša i ekstremna toplina izlažu stabla snažnom vodnom stresu, zbog čega Poštenjak naglašava važnost kvalitetnog tla, pravilne sadnje i dubinskog natapanja.

Otpornost gradskog zelenila, ističe, treba planirati još prije same sadnje.

Jedan od problema hrvatskih gradova je i zbijeno tlo nastalo dugogodišnjim gaženjem, prometom i građevinskim radovima. U takvom tlu smanjuje se prostor za zrak i vodu, pa oborine često otječu površinom umjesto da dođu do korijena.

Dugotrajna suša može izazvati venuće, žućenje i odbacivanje lišća, a u težim slučajevima i odumiranje stabla.

Poštenjak upozorava i na pojavu ljetnog odbacivanja grana, odnosno iznenadnog loma teških grana kod odraslih stabala nakon dugih sušnih razdoblja. Takva pojava može predstavljati opasnost za ljude i imovinu.

Rješenje vidi u kvalitetnijem planiranju urbanog zelenila, dekompakciji tla, pravilnoj sadnji i odgovarajućem natapanju.

„Svako izgubljeno odraslo stablo znači gubitak besplatnog hlađenja ulica, smanjenja buke i pad vrijednosti nekretnina“, poručuje Poštenjak, naglašavajući kako mladom stablu trebaju desetljeća da nadoknadi funkciju jednog odraslog stabla.

Ulaganje u urbana stabla, zaključuje, nije luksuz nego jedna od ključnih investicija u sigurnost i održivost hrvatskih gradova u godinama koje dolaze.