Međunarodna noć šišmiša obilježava se ovog vikenda diljem Hrvatske
Objavljeno: 28/08/2026 | Autor: Lika-express
U Hrvatskoj je zabilježeno 35 vrsta šišmiša, a sve su strogo zaštićene i nalaze se u nepovoljnom stanju očuvanosti. Na njihovu važnost za prirodu i čovjeka podsjetit će Međunarodna noć šišmiša, koja se obilježava ovog vikenda.
U svijetu je dosad opisano više od 1500 vrsta šišmiša, dok su u Europi zabilježene 52 vrste. Najveća raznolikost prisutna je u tropskim i suptropskim područjima, a broj vrsta opada prema polovima.
Iz Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije upozoravaju da se populacije šišmiša u Europi smanjuju te da nekim vrstama prijeti izumiranje. Sve vrste zabilježene u Hrvatskoj nalaze se u nepovoljnom stanju očuvanosti prema europskoj Direktivi o staništima.
Uništavanje staništa među najvećim prijetnjama
Najčešći uzroci smanjenja populacija jesu uništavanje područja u kojima šišmiši love te nestanak skloništa u kojima obitavaju. Većina vrsta ima samo jedno mlado godišnje, a smrtnost novorođenih može biti veća od 50 posto, zbog čega se populacije vrlo teško oporavljaju.
Četvrtina svih vrsta šišmiša nalazi se u nekoj od kategorija ugroženosti Međunarodne unije za zaštitu prirode, što ih svrstava među najugroženije skupine sisavaca.
Prijete im i prekomjerna upotreba pesticida, krčenje šuma, onečišćenje vode, zraka i tla, kanaliziranje vodotokova, svjetlosno onečišćenje te sve češće ekstremne vremenske nepogode povezane s klimatskim promjenama.
Dodatne probleme stvaraju neprimjerene obnove građevina, uznemiravanje u skloništima i stradavanje na cestama. U posljednjih dvadesetak godina velika smrtnost šišmiša bilježi se i na područjima vjetroelektrana.
Jedan šišmiš pojede oko tisuću insekata u noći
Šišmiši su važni pokazatelji zdravlja ekosustava. Veći broj njihovih vrsta i jedinki znak je zdravog, otpornog i stabilnog okoliša.
Vrste koje se hrane nektarom i plodovima sudjeluju u oprašivanju biljaka i rasprostranjivanju sjemenki. Mango, avokado i banane među plodovima su čijem nastanku pridonose šišmiši. Jedu i nametnike koji napadaju stabla kakaovca te tako pomažu njegovu uzgoju i proizvodnji čokolade.
Šišmiši koji žive u umjerenom pojasu, uključujući Hrvatsku, hrane se muhama, komarcima i moljcima. Kontroliraju brojnost insekata, među kojima su mnogi poljoprivredni i šumski štetnici, pa ih se često naziva prirodnim insekticidima. Procjenjuje se da jedan šišmiš tijekom noći pojede oko tisuću insekata.
Nisu slijepi i ne zapleću se ljudima u kosu
Uz šišmiše su vezani brojni mitovi. Suprotno raširenom vjerovanju, nisu slijepi. U prostoru se ponajprije snalaze eholokacijom, odnosno ispuštanjem kratkih ultrazvučnih valova i primanjem njihova odjeka. Na taj se način orijentiraju i hvataju plijen.
Nije točno ni da se šišmiši zapleću ljudima u kosu, kao ni da su sve vrste vampiri.
Mogu živjeti iznimno dugo. Rekorder je brkati šišmiš vrste Myotis brandtii, pronađen 2005. godine u špiljama sibirske Rusije, koji je u prirodi živio najmanje 41 godinu.
Skloništa ne pronalaze samo u špiljama nego i u dupljama i pukotinama stabala te napuštenim i naseljenim objektima. Mogu se nastaniti na tavanima, u kutijama za rolete, karnišama i pukotinama na fasadama.
Tijekom ljeta ženke biraju toplija skloništa u kojima odgajaju mlade u takozvanim porodiljnim kolonijama. Zimi se sele u hladnija skloništa i hiberniraju jer tada nema kukaca. Ljetna i zimska skloništa mogu biti međusobno udaljena desecima kilometara.
Neke vrste prelaze i mnogo veće udaljenosti. Mali šumski šišmiš tijekom migracije može preletjeti više od 2200 kilometara, što je jedna od najdužih zabilježenih migracija šišmiša u Europi.
Međunarodna noć šišmiša obilježava se od 1997. godine u više od 50 država. Pokrenuta je u sklopu sporazuma UNEP/EUROBATS kako bi se javnosti približila važnost zaštite jedinih sisavaca koji mogu aktivno letjeti.
