Hrvatski sabor u petak je izglasao rebalans proračuna za 2026. godinu, kojim se državni rashodi povećavaju za 745 milijuna eura, na ukupno 40,6 milijardi eura. Istodobno se prihodi povećavaju za 853 milijuna eura, na 36,6 milijardi. Za rebalans je glasovalo 78 zastupnika, dok ih je 45 bilo protiv.
Prema novom planu, manjak državnog proračuna smanjuje se s 4,123 milijarde na 4,016 milijardi eura, odnosno za približno 108 milijuna eura.
Vlada povećanje rashoda obrazlaže potrebom dodatnog financiranja mirovina, socijalnih naknada, plaća u obrazovanju i mjera pomoći građanima. Oporba, međutim, upozorava na rast troškova države, visoku inflaciju i nedovoljna ulaganja u pojedine javne sustave.
Više novca za mirovine, naknade i obrazovanje
Najveće povećanje rashoda odnosi se na socijalne pomoći i naknade, za koje je predviđeno dodatnih 226,8 milijuna eura. Od toga 185 milijuna eura otpada na inkluzivni dodatak.
Za zaposlene u obrazovanju osigurava se dodatnih 188,9 milijuna eura, a za mirovine i mirovinska primanja 108,7 milijuna eura.
Dodatnih 40 milijuna eura predviđeno je za rodiljni dopust, dok se troškovi naknada za energente povećavaju za 143,8 milijuna eura.
Istodobno se izdvajanja za kamate povezane s upravljanjem javnim dugom povećavaju za 163,9 milijuna eura.
Najvećim proračunskim sredstvima nakon rebalansa raspolaže Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, ukupno 13,3 milijarde eura.
Pročitajte još
Slijede Ministarstvo zdravstva s 5,3 milijarde eura te Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih s pet milijardi eura.
Država očekuje dodatnih 676 milijuna eura od PDV-a
Značajan dio povećanja prihoda dolazi od poreza i doprinosa.
Prihodi od poreza ukupno se povećavaju za 527,6 milijuna eura, a od doprinosa za 171,7 milijuna eura.
Posebno se ističe nova projekcija prihoda od poreza na dodanu vrijednost. Vlada očekuje da će do kraja godine od PDV-a prikupiti 13,6 milijardi eura, odnosno 676 milijuna eura više od ranije planiranog.
S druge strane, prihodi od posebnih poreza i trošarina smanjuju se za 226 milijuna eura, a prihodi od imovine za 29,2 milijuna eura.
Oporba: Država previše troši, građani plaćaju cijenu
Rebalans je izazvao oštre kritike oporbenih zastupnika.
Pročitajte još
Nezavisni zastupnik Nino Raspudić ustvrdio je da izmjene proračuna pokazuju početak razdoblja štednje i krpanja javnih financija. Posebno je upozorio na izdvajanja za sigurnost, zaštitu okoliša i branitelje te rast kamata na državni dug.
Mostov Miro Bulj kritizirao je povećanje očekivanih prihoda od PDV-a, ocijenivši da država time dodatno opterećuje građane.
„To je mužnja džepova naših građana”, poručio je Bulj.
IDS-ov Dalibor Paus upozorio je na, kako smatra, sve veći nesrazmjer između državne potrošnje i stvarnih razvojnih mogućnosti gospodarstva.
Dušica Radojčić iz Možemo! posebno je kritizirala poslovanje Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Prema njezinim tvrdnjama, Fond će u 2027. prenijeti višak od 641 milijun eura, iako se Hrvatska suočava s brojnim problemima u gospodarenju otpadom.
SDP-ov Boris Lalovac smatra da Vlada podcjenjuje gospodarske rizike, osobito usporavanje gospodarskog rasta i inflaciju.
Anka Mrak Taritaš upozorila je na podatak prema kojem 19,5 posto stanovnika Hrvatske, odnosno približno 750.000 građana, živi u riziku od siromaštva.
HDZ: Prioritet su građani i najranjivije skupine
HDZ-ova zastupnica Danica Baričević odbacila je oporbene kritike, istaknuvši da Vlada nastavlja odgovorno upravljati javnim financijama.
Poručila je da je glavni cilj rebalansa poboljšanje životnog standarda građana, uz dodatna sredstva za mirovine, inkluzivni dodatak i rodiljne potpore.
Prema njezinoj ocjeni, unatoč globalnim gospodarskim izazovima, hrvatsko gospodarstvo nastavlja rasti.
Prihvaćeno pet amandmana, među njima tri DP-a
Uz rebalans prihvaćeno je pet od ukupno 38 podnesenih amandmana, od kojih tri dolaze iz Domovinskog pokreta, a dva iz oporbe.
Na prijedlog DP-a, do kraja godine osigurava se dva milijuna eura za sufinanciranje kupnje vozila obiteljima s četvero i više djece.
Prihvaćeno je i 466.000 eura za obnovu crkve Župe sv. Petra i Pavla u Gvozdu te 250.000 eura za pripremu dokumentacije za proširenje kapaciteta marine u Vukovaru.
Preostala četiri amandmana DP je povukao nakon dogovora s HDZ-om da se sredstva za predložene projekte pokušaju osigurati u proračunu za 2027. godinu.
Među njima su potpore skladišnim kapacitetima za žitarice i uljarice, proizvodnji zaštićenih hrvatskih proizvoda, malim mljekarama te franjevačkom samostanu i Župi Gospe Sinjske.
Od 31 oporbenog amandmana prihvaćena su samo dva.
Na prijedlog IDS-a osigurava se 21.500 eura za postavljanje dviju mjernih stanica za praćenje kvalitete zraka u Raši.
Prihvaćen je i amandman zastupnika Ivice Bakse kojim se za dogradnju čakovečke gimnazije osigurava 1,5 milijuna eura.
Izglasanim rebalansom promijenjen je financijski plan države za posljednja dva mjeseca 2026. godine, a konačno ostvarenje prihoda i rashoda bit će poznato nakon završetka proračunske godine.
