Hrvatski sabor u petak je izglasao izmjene Zakona o lovstvu koje donose nova pravila za naknadu šteta od divljači, zakup lovišta i odgovornost sudionika u lovstvu. Zakon je podržalo 78 zastupnika, dok su 43 bila protiv. Jedna od najvažnijih promjena odnosi se na poljoprivrednike kojima divljač uništava usjeve, jer više neće automatski gubiti pravo na odštetu ako nisu poduzeli propisane mjere zaštite.
Umjesto dosadašnjeg rješenja, prema kojem poljoprivrednik nije imao pravo na naknadu štete ako nije zaštitio svoju imovinu, ubuduće će se procjenjivati okolnosti svakog pojedinog slučaja.
Pri utvrđivanju visine naknade uzimat će se u obzir i doprinos oštećenika nastanku štete, što znači da odšteta može biti umanjena.
Ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić ranije je istaknuo da novi zakon poljoprivrednicima omogućuje ostvarivanje prava na naknadu štete, uz mogućnost njezina umanjenja ovisno o okolnostima.
Štete će procjenjivati županijska povjerenstva
Novim zakonskim rješenjem uvode se stalna županijska povjerenstva za procjenu šteta od divljači.
Ako lovoovlaštenik ne odgovori na prijavu štete ili se ne postigne dogovor o naknadi, poljoprivrednik će moći zatražiti procjenu pred nadležnim povjerenstvom.
Prihvaćenim amandmanom nezavisne zastupnice Marijane Petir propisano je da povjerenstvo nalaz mora dostaviti poljoprivredniku i lovoovlašteniku u roku od 15 dana od obavljene procjene.
Pročitajte još
Iz zakonskog prijedloga izbrisana je i odredba prema kojoj poljoprivrednik mjere zaštite, uključujući ograđivanje parcela, mora provoditi isključivo na vlastiti trošak.
Županije i Grad Zagreb dobivaju dodatne ovlasti u sprječavanju šteta, a predviđena je i mogućnost isplate utvrđenih, dospjelih i neplaćenih naknada iz namjenskih sredstava.
Lovačke udruge dobivaju prednost, zakup traje 20 godina
Značajne promjene odnose se i na gospodarenje lovištima. Domicilne lovačke udruge dobivaju prednost pri zakupu lovišta, uz ispunjavanje propisanih natječajnih uvjeta.
Trajanje zakupa produljuje se s dosadašnjih deset na 20 godina. Cilj je omogućiti dugoročnije planiranje, ulaganje u lovnu infrastrukturu i razvoj lovnog turizma.
Povećava se i najmanja površina privatnih lovišta, s dosadašnjih 500 na 1000 hektara, radi stvaranja prostornih i bioloških cjelina pogodnijih za gospodarenje divljači.
Uvodi se i obveza utvrđivanja brojnog stanja divljači u svakom lovištu najmanje jednom godišnje.
Više novca županijama, nova pravila za prometne nesreće
Mijenja se i raspodjela prihoda od naknada za pravo lova. Županijama i Gradu Zagrebu ubuduće će pripadati ukupno 60 posto sredstava, dok će udio Ministarstva poljoprivrede biti smanjen na deset posto.
Od ukupnih prihoda 50 posto pripadat će županijama, deset posto vlasnicima zemljišta, 30 posto Ministarstvu financija, a deset posto Ministarstvu poljoprivrede.
Novac će se moći koristiti i za sprječavanje šteta od divljači, njihov povrat te rad povjerenstava.
Zakon preciznije uređuje i odgovornost za prometne nesreće u kojima sudjeluje divljač. Vozač će odgovarati za štetu ako je postupao protivno prometnim propisima, dok će odgovornost lovoovlaštenika postojati ako je šteta prouzročena provođenjem skupnog lova.
Ako se ne utvrdi odgovornost nijedne strane, svaka će snositi vlastitu štetu.
Novi sigurnosni zahtjevi za lovce
Izmjene donose i dodatne zahtjeve za osposobljavanje lovaca. Uvodi se poseban program i ispit iz balistike te sigurnog rukovanja lovačkim oružjem, u suradnji Hrvatskog lovačkog saveza i Ministarstva unutarnjih poslova.
Godišnje naknade za pravo lova periodično će se usklađivati kako bi tijekom dugoročnih ugovora zadržale realnu vrijednost.
Oporba upozorila na mogući teret za poljoprivrednike
Tijekom saborske rasprave dio oporbe upozorio je da bi zakonske izmjene mogle financijski opteretiti poljoprivrednike.
Zastupnik Krešimir Čabaj iz Kluba DOMiNO-a i Hrvatskih suverenista poručio je da podržava donošenje novih pravila za lovce, ali smatra problematičnim mogućnost da dio troškova nastalih šteta snose sami oštećenici.
Na zakonski prijedlog podneseno je ukupno 29 amandmana. Vlada je prihvatila četiri amandmana Marijane Petir, jedan u cijelosti i tri u izmijenjenom obliku.
Svi oporbeni amandmani su odbijeni, kao i amandman HDZ-ova zastupnika Gorana Kaniškog.
Izmjenama Zakona o lovstvu nastoji se uskladiti zaštita poljoprivredne proizvodnje s održivim gospodarenjem divljači, očuvanjem lovačke tradicije i razvojem lovnog turizma.
