Otpad u Gospiću stigao u Europski parlament, zastupnici podijeljeni oko odgovornosti
Objavljeno: 17/09/2026 | Autor: Lika-express
Slučaj nezakonito odloženog otpada u Gospiću stigao je u četvrtak i pred Europski parlament. U raspravi u Strasbourgu hrvatski zastupnici složili su se da problem zahtijeva djelovanje, ali su se razišli oko pitanja odgovornosti. HDZ-ovi zastupnici iz Europske pučke stranke naglašavali su prekogranični karakter kriminala s otpadom i potrebu snažnijeg europskog nadzora, dok su zastupnici S&D-a i Zelenih upozoravali da europska dimenzija ne uklanja pitanje zašto hrvatske institucije nezakonito odlaganje nisu ranije spriječile.
Rasprava je održana pod širim nazivom „Zaštita zdravlja ljudi od otrovnih tvari“. Zastupnik Možemo Gordan Bosanac ranije je tvrdio da je prvotni prijedlog izričito spominjao Hrvatsku i PFAS spojeve te optužio EPP da je utjecao na promjenu naslova. Službeni program aktualnog plenarnog zasjedanja Europskog parlamenta obuhvaća razdoblje od 14. do 17. rujna, a rasprava o problemu Gospića bila je najavljivana za posljednji dan zasjedanja.
Europski povjerenik za zdravlje i dobrobit životinja Olivér Várhelyi u uvodnom se obraćanju usredotočio na šire zdravstvene teme poput duhana, kvalitete zraka i industrijskih emisija, bez konkretnijeg osvrta na Gospić. Aktualni izvještaj iz Strasbourga potvrđuje i da su Karlo Ressler i Romana Jerković potom iznijeli suprotstavljene poglede na odgovornost i način rješavanja problema.
HDZ: Problem prelazi granice Hrvatske
HDZ-ov Karlo Ressler poručio je da „ozbiljna politika rješava problem, a ne širi paniku“ te nezakonito gospodarenje otpadom opisao kao izazov s kojim se suočavaju države diljem Europske unije.
Naglasio je prekogranični karakter kriminala s otpadom i potrebu da slučaj bude test funkcioniranja pravne države, a ne povod za političko nadmetanje.
Sličan pristup zastupao je i Tomislav Sokol. Zatražio je snažnije povezivanje carinskih, policijskih, okolišnih i financijskih tijela na europskoj razini, bolju razmjenu podataka te snažnije mehanizme praćenja kretanja otpada.
Nikolina Brnjac također je upozorila na prekogranično kretanje ilegalnog otpada i poručila da hrvatska Vlada poduzima mjere vezane uz sanaciju i istragu. Sunčana Glavak ustvrdila je da dio političkih poruka oko Gospića šteti ličkim poljoprivrednicima i proizvođačima te pozvala na bolju sljedivost otpada i razmjenu podataka među članicama EU-a.
Jerković: Postavljanje pitanja nije širenje panike
SDP-ova Romana Jerković odgovorila je da postavljanje pitanja o slučaju Gospića ne predstavlja širenje panike, nego zaštitu građana.
Ustvrdila je da prekogranični kriminal jest dio problema, ali da ostaje pitanje kako je velika količina otpada mogla završiti u Gospiću i zašto postojeći nadzorni mehanizmi nisu ranije otkrili nepravilnosti.
Slovenska liberalna zastupnica Irena Joveva također je otvorila pitanje odgovornosti institucija. Govoreći o prekograničnom kretanju otpada, poručila je da „otpad očito lakše prelazi granice nego politička odgovornost“.
Španjolska socijalistica Laura Ballarin Cereza naglasila je da građani imaju pravo dobiti odgovor na pitanja tko je omogućio da se slučaj dogodi, tko ga nije spriječio i tko će snositi odgovornost.
Bosanac traži snažnije uključivanje europskih institucija
Gordan Bosanac ustvrdio je da su promjene hrvatskih pravila oslabile nadzor nad unosom otpada te od Europske komisije zatražio odgovor može li država bez dovoljnih kapaciteta za oporabu otpada omogućavati njegov uvoz.
Pozvao je europske institucije da nastave pratiti slučaj i poručio da „Gospić i Hrvatska neće biti smetlište Europske unije“.
Bosanac je i prije plenarnog zasjedanja isticao da slučaj, zbog prekograničnog kretanja otpada, ima europsku dimenziju te tražio uključivanje Europske komisije i preispitivanje pravila koja uređuju trgovinu otpadom unutar Unije.
Slučaj Gospića ostaje na europskoj agendi
Rasprava u Strasbourgu nije jedini europski postupak povezan s gospićkim otpadom. Odbor za predstavke Europskog parlamenta ranije je prihvatio da predstavka građana Gospića ide u hitnu proceduru.
Time bi predstavnici građana trebali dobiti priliku problem izravno predstaviti eurozastupnicima i Europskoj komisiji na sjednici Odbora, prema tadašnjim najavama tijekom listopada ili studenoga.
