Naslijedili ste stan ili kuću? Evo tko plaća porez od 3 posto i što morate napraviti nakon ostavinske rasprave

Naslijedili ste stan, kuću ili zemljište i ne znate morate li platiti porez? Odgovor ovisi o tome od koga ste nekretninu naslijedili. Djeca koja naslijede nekretninu od roditelja u pravilu ne plaćaju porez na promet nekretnina, ali pravila nisu jednaka za sve članove obitelji.

Posebno je važno znati što se događa nakon ostavinske rasprave, tko dostavlja dokumentaciju Poreznoj upravi i od kojeg trenutka počinje teći rok za plaćanje poreza.

Tko ne plaća porez na naslijeđenu nekretninu?

Prema Zakonu o porezu na promet nekretnina, od plaćanja poreza pri nasljeđivanju oslobođeni su bračni drugovi te preci i potomci koji čine uspravnu liniju srodstva.

To znači da porez ne plaćaju djeca koja naslijede kuću ili stan od roditelja, roditelji koji naslijede nekretninu od djece te bake, djedovi i unuci kada nasljeđuju jedni od drugih.

Oslobođenje se primjenjuje i na posvojitelje i posvojenike koji su u zakonom propisanom odnosu s umrlom osobom.

Službene informacije nadležnog ministarstva među oslobođenim osobama navode i izvanbračne drugove te formalne i neformalne životne partnere, uz ispunjavanje uvjeta za priznavanje odgovarajućeg statusa.

Za porezno oslobođenje nije presudna vrijednost nekretnine, nego ispunjava li nasljednik zakonske uvjete.

Primjerice, ako kći naslijedi stan od majke, porez na promet nekretnina ne plaća se neovisno o tome vrijedi li stan 80.000 ili 250.000 eura.

Plaća li se porez ako stan naslijedite od brata ili sestre?

U pravilu da.

Braća i sestre ne pripadaju uspravnoj, nego pobočnoj liniji srodstva. Zbog toga nisu obuhvaćeni općim oslobođenjem koje vrijedi za nasljeđivanje između roditelja i djece.

Porezna uprava u svojem službenom mišljenju iz travnja 2024. posebno je objasnila da se oslobođenje za pretke i potomke ne odnosi na srodnike u pobočnoj liniji.

To znači da osoba koja naslijedi stan od brata ili sestre u pravilu mora platiti porez na promet nekretnina, osim ako postoji druga zakonska osnova za oslobođenje.

Isto pravilo može se primijeniti na nasljeđivanje između drugih rođaka koji nisu obuhvaćeni zakonom, primjerice ujaka i nećaka.

Koliki je porez na naslijeđeni stan ili kuću?

Porez na promet nekretnina iznosi 3 posto tržišne vrijednosti nekretnine koju osoba stječe.

Tržišnu vrijednost za potrebe oporezivanja utvrđuje Porezna uprava prema zakonskim pravilima.

Primjerice, ako osoba naslijedi nekretninu vrijednu 120.000 eura i nema pravo na oslobođenje, porez iznosi 3.600 eura.

Ako naslijedi samo suvlasnički dio nekretnine, porez se odnosi na vrijednost dijela koji je stekla.

Važno je pritom razlikovati porez na promet nekretnina od poreza na nasljedstva i darove.

Porez na nasljedstva i darove, čija je stopa 4 posto, odnosi se na određene druge vrste imovine, poput naslijeđenog novca i vrijednosnih papira, kada ne postoji propisano oslobođenje.

Na naslijeđene kuće, stanove i zemljišta primjenjuje se sustav poreza na promet nekretnina.

Što se događa nakon ostavinske rasprave?

Nakon završetka ostavinskog postupka sud ili javni bilježnik donosi rješenje o nasljeđivanju.

U tom se dokumentu utvrđuje tko su nasljednici, koja imovina pripada ostavini i koliki nasljedni dio pripada pojedinoj osobi.

Prema hrvatskom nasljednom pravu, ostavina prelazi na nasljednike u trenutku smrti ostavitelja. Rješenjem o nasljeđivanju utvrđuju se nasljednici i njihova prava.

Za porez na promet nekretnina posebno je važna pravomoćnost odgovarajuće sudske odluke.

Prema članku 16. Zakona o porezu na promet nekretnina, kada se nekretnina stječe na temelju odluke suda ili drugog nadležnog tijela, porezna obveza nastaje pravomoćnošću te odluke.

Međutim, to ne znači da nasljednik mora odmah toga dana uplatiti porez.

Mora li nasljednik sam prijaviti nekretninu Poreznoj upravi?

U uobičajenom ostavinskom postupku to nije potrebno.

Sudovi i druga nadležna tijela dostavljaju odluke o stjecanju nekretnina Poreznoj upravi službenim putem.

Takva dostava smatra se prijavom prometa nekretnina.

Zato nasljednik koji je dobio pravomoćno rješenje o nasljeđivanju u redovnom postupku ne mora ponovno podnositi istu prijavu ako je odluka dostavljena na propisani način.

Drukčija pravila vrijede u posebnim slučajevima kada ispravu o stjecanju nije ovjerio javni bilježnik niti ju je izdalo nadležno tijelo. Tada zakon predviđa obvezu samostalne prijave u roku od 30 dana.

Porezna uprava može zatražiti dodatne podatke ili dokumentaciju potrebnu za utvrđivanje porezne obveze.

Važno je znati i da se osobama koje su prema zakonu oslobođene plaćanja poreza u pravilu ne izdaje posebno rješenje o oslobođenju.

Kada morate platiti porez na naslijeđenu nekretninu?

Ako Porezna uprava utvrdi obvezu, nasljedniku dostavlja porezno rješenje.

Prema članku 26. Zakona o porezu na promet nekretnina, utvrđeni porez mora se platiti u roku od 15 dana od dostave tog rješenja.

Rok se, dakle, ne računa automatski od dana smrti ostavitelja niti od datuma održavanja ostavinske rasprave.

Za nasljednika koji mora platiti porez najvažniji je datum dostave poreznog rješenja.

Treba li nakon nasljeđivanja provjeriti vlasništvo u zemljišnim knjigama?

Da.

Pravomoćno rješenje o nasljeđivanju sadrži podatke potrebne za uređivanje zemljišnoknjižnog stanja.

Sud odnosno javni bilježnik u rješenju određuje provedbu potrebnih upisa nakon pravomoćnosti.

Ipak, nasljednicima je korisno provjeriti jesu li podaci o vlasništvu pravilno evidentirani.

To je osobito važno kada se nasljeđuje samo dio nekretnine, postoji više nasljednika ili se podaci u zemljišnim knjigama ne podudaraju sa stvarnim stanjem.

Treba razlikovati i porez pri stjecanju nekretnine od godišnjeg poreza na nekretnine. To su različite obveze, a primjena godišnjeg poreza ovisi, među ostalim, o načinu korištenja nekretnine i zakonskim oslobođenjima.

Nasljeđivanje i darovanje nisu isti postupak

Darovanje i nasljeđivanje mogu imati slična porezna oslobođenja, ali temelje se na različitim pravnim osnovama.

Darovanjem se nekretnina prenosi za života darovatelja, dok se nasljedstvo stječe smrću ostavitelja, uz utvrđivanje nasljednih prava u ostavinskom postupku.

O poreznim pravilima koja vrijede kada roditelji za života daruju kuću ili stan djeci pisali smo u zasebnom članku: Roditelji vam daruju kuću ili stan? Evo tko ne plaća porez, a tko mora platiti 3 posto.

Za nasljednike je najvažnije provjeriti tri stvari: postoji li zakonsko porezno oslobođenje, je li rješenje o nasljeđivanju postalo pravomoćno i je li eventualno porezno rješenje uredno dostavljeno.

Tako se može izbjeći nepotrebna prijava, ali i propuštanje roka za plaćanje poreza.