Građane koji planiraju kupnju novog stana tijekom 2027. godine moglo bi dočekati novo poskupljenje. Ministarstvo prostornoga uređenja priprema promjenu načina izračuna komunalnog doprinosa, a ministar Branko Bačić upozorava da bi veći troškovi gradnje mogli povećati cijene stanova za približno tri posto. Za kupce to može značiti nekoliko tisuća eura više, ovisno o vrijednosti nekretnine.
Iako konačna odluka još nije donesena, plan je da se nova pravila počnu primjenjivati od 1. siječnja 2027. godine.
Problem je u tome što se sadašnji obračun komunalnog doprinosa temelji na zastarjelim troškovima građenja. Gradovi i općine tvrde da im postojeći prihodi nisu dovoljni za izgradnju potrebne infrastrukture, osobito u naseljima u kojima se ubrzano grade novi stanovi.
Koliko bi stanovi mogli poskupjeti u 2027. godini?
Ako bi se ostvarila procjena mogućeg povećanja cijena od tri posto koju spominje ministar Bačić, razlika za kupce ne bi bila zanemariva.
Primjerice:
- Stan od 150.000 eura mogao bi poskupjeti za 4.500 eura, na ukupno 154.500 eura.
- Stan od 200.000 eura mogao bi stajati 206.000 eura, odnosno 6.000 eura više.
- Stan od 250.000 eura mogao bi dosegnuti 257.500 eura, što je povećanje od 7.500 eura.
Riječ je o ilustrativnim izračunima, a ne o najavljenim novim cijenama stanova.
Hoće li investitori dodatni trošak prenijeti na kupce, ovisit će o tržišnim uvjetima, lokaciji i konačnim pravilima obračuna.
Sam ministar upozorio je da povećanje komunalnog doprinosa ne bi smjelo dodatno otežati građanima rješavanje stambenog pitanja.
Što je komunalni doprinos i tko ga zapravo plaća?
Komunalni doprinos jednokratno je javno davanje povezano s gradnjom, a prikupljeni novac koristi se za izgradnju i održavanje komunalne infrastrukture.
Prema Zakonu o komunalnom gospodarstvu, obveznik plaćanja u pravilu je vlasnik zemljišta, odnosno investitor ako je na njega pisanim ugovorom prenesena ta obveza.
Dakle, kupac novog stana ne dobiva automatski zaseban račun za komunalni doprinos, ali njegov iznos može biti uključen u ukupne troškove projekta, a time i u prodajnu cijenu nekretnine.
Doprinos se obračunava prema obujmu građevine i vrijednosti određenoj za pojedinu zonu grada ili općine.
Ministarstvo sada priprema novu katalošku cijenu građenja po kubnom metru, koja utječe na zakonsku gornju granicu doprinosa.
Hoće li stanovi poskupjeti u svim gradovima?
Ne nužno.
Gradovi i općine sami donose odluke o visini komunalnog doprinosa unutar zakonskih ograničenja. Zato promjena državne osnovice ne znači da će doprinos automatski jednako porasti u Zagrebu, Splitu, Rijeci, Gospiću ili drugim sredinama.
Konačni učinak ovisit će o lokalnim odlukama i visini postojećih doprinosa.
Važno je razlikovati komunalni doprinos od komunalne naknade, koja predstavlja drugo javno davanje povezano s nekretninama.
Za kupce stanova najvažnije je da poskupljenje od tri posto zasad nije potvrđena činjenica, nego moguća posljedica najavljene promjene. Hoće li se ona ostvariti i u kojoj mjeri, bit će jasnije nakon donošenja novih pravila i odluka lokalnih vlasti.
