Cipele ispred ulaznih vrata, ormarić za obuću, dječja kolica pokraj stubišta ili bicikl naslonjen na zid prizori su koji se često mogu vidjeti u stambenim zgradama. Mnogi stanari smatraju da nekoliko pari cipela nikome ne smeta, osobito ako je hodnik dovoljno širok. Međutim, Pravilnik o kućnom redu u zgradama jasno propisuje što se smije, a što ne smije ostavljati u zajedničkim prostorima. Za kršenje pravila u određenim okolnostima moguće su i novčane naknade.
Pravila su na snazi od lipnja 2025. godine, a odnose se na korištenje zajedničkih dijelova stambenih zgrada, održavanje reda i sigurnosti te odgovornost suvlasnika i drugih korisnika stanova.
Posebno su zanimljive odredbe koje se odnose na obuću, namještaj, bicikle, romobile i dječja kolica.
Smiju li se cipele ostavljati ispred ulaznih vrata stana?
Ne, ako se nalaze u zajedničkom hodniku zgrade.
Članak 17. Pravilnika o kućnom redu u zgradama izričito navodi obuću među predmetima koji se ne smiju ostavljati u zajedničkim hodnicima, prolazima, stubištima i drugim navedenim zajedničkim prostorima.
Pročitajte još
To znači da prostor neposredno ispred ulaznih vrata stana nije automatski privatni prostor samo zato što ga najčešće koristi jedan stanar.
Ako je riječ o zajedničkom hodniku, na njega se primjenjuju pravila koja vrijede za cijelu zgradu.
Pritom nije presudno radi li se o jednom paru cipela ili većem broju pari.
Pravilnik ne propisuje da je ostavljanje obuće dopušteno ako zauzima malo prostora ili ako se nitko od susjeda ne žali.
Zato ni navika ostavljanja cipela pred vratima tijekom noći ne predstavlja posebnu iznimku od pravila.
A što je s ormarićem za cipele ispred stana?
Ni mali ormarić za obuću nije automatski dopušten u zajedničkom hodniku.
Pravilnik među predmetima koje nije dopušteno ostavljati u takvim prostorima navodi i namještaj.
To znači da ni uredno složene cipele u zatvorenom ormariću ne mijenjaju činjenicu da je zajednički prostor zauzet privatnim stvarima.
Stanari ponekad smatraju da je takav ormarić prihvatljiv ako ne ometa otvaranje vrata ili prolazak drugih osoba.
Pročitajte još
Međutim, sama širina hodnika ne stvara opće pravo na postavljanje privatnog namještaja.
Najsigurnije je obuću i ormariće držati unutar vlastitog stana ili pripadajućeg prostora koji je namijenjen takvoj uporabi.
Smije li bicikl stajati u hodniku zgrade?
Kod bicikala postoji važna iznimka.
Iako je njihovo ostavljanje u zajedničkim hodnicima u pravilu zabranjeno, suvlasnici mogu odlučiti da se bicikli i romobili smiju držati na unaprijed određenim mjestima.
Međutim, za to moraju biti ispunjeni svi propisani uvjeti.
Prije svega, potrebna je odluka natpolovične većine suvlasnika.
Pritom natpolovična većina ne znači nužno da je dovoljno više od polovice stanara po broju osoba. Prema Zakonu o upravljanju i održavanju zgrada, riječ je o suvlasnicima koji imaju više od 50 posto odgovarajućih suvlasničkih udjela, odnosno vrijednosne površine kada udjeli nisu određeni.
Osim odgovarajuće odluke, potrebno je zadovoljiti i sigurnosne uvjete.
U hodnicima predviđenima za ostavljanje bicikala i romobila slobodan prolaz mora u svakom trenutku iznositi najmanje 1,25 metara.
Mjesto na kojem se stvari ostavljaju ne smije biti predviđeno kao evakuacijski put.
Moraju se poštovati i propisi o zaštiti od požara te pristupačnosti osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti.
Dakle, čak i ako se većina suvlasnika složi da se bicikli drže u hodniku, to nije dovoljno ako se time narušavaju sigurnosni uvjeti.
Je li dovoljno da hodnik bude širok 1,25 metara?
Ne.
Ovo je detalj koji se lako može pogrešno protumačiti.
Propisanih 1,25 metara odnosi se na najmanju širinu slobodnog prolaza u hodnicima u kojima je, uz propisanu odluku suvlasnika, predviđeno ostavljanje bicikala ili romobila.
To nije opće dopuštenje da svaki stanar ostavi svoje stvari u hodniku ako nakon toga ostane dovoljno mjesta za prolazak.
Uz propisanu širinu moraju biti ispunjeni i ostali uvjeti, uključujući zaštitu evakuacijskih putova.
Primjerice, hodnik može biti dovoljno širok, ali ako predstavlja evakuacijski put na kojem nije dopušteno odlaganje stvari, bicikl se ondje ne može ostaviti samo zato što ne smeta svakodnevnom prolasku.
Smiju li se dječja kolica ostavljati u zgradi?
Za dječja kolica propisana su drukčija pravila nego za običnu obuću ili namještaj.
Članak 17. Pravilnika dopušta ostavljanje dječjih i invalidskih kolica u zajedničkim prostorijama, ali uz određene uvjete.
Kolica ne smiju ometati slobodan prolaz.
Pritom se moraju poštovati propisi o pristupačnosti osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti te sva primjenjiva pravila zaštite od požara.
To je posebno važno u zgradama u kojima nema dizala ili posebne prostorije za dječja kolica.
Roditeljima svakodnevno nošenje kolica na više katove može biti velik problem, no ni praktične poteškoće ne znače da kolica smiju blokirati stubište, izlaz ili put za evakuaciju.
Pravilnik dopušta ostavljanje kolica u zajedničkim prostorijama pod propisanim uvjetima, ali ne daje neograničeno pravo da se ostave na bilo kojem mjestu u zgradi.
Najbolje je s predstavnikom suvlasnika i upraviteljem provjeriti postoji li odgovarajući zajednički prostor za njihovo držanje.
Smiju li se ostavljati kutije, namještaj i stari kućanski uređaji?
Ne, zajednički hodnici ne smiju služiti kao privatna spremišta.
Pravilnik izričito obuhvaća namještaj, strojeve, kuhinjske aparate, kutije, vreće i otpad.
Zato ostavljanje starog hladnjaka, pokvarenog usisavača ili komada namještaja na stubištu može predstavljati povredu kućnog reda.
Isto vrijedi za gomilanje kutija, vreća i drugih stvari koje zauzimaju zajednički prostor.
Takvi predmeti mogu otežati prolaz, ometati čišćenje i predstavljati dodatnu opasnost u slučaju požara.
Posebno je važno da stubišta i prolazi ostanu prohodni jer se u hitnim situacijama njima koriste svi stanari, a prema potrebi i vatrogasci te druge žurne službe.
Što ako susjed stalno ostavlja stvari u hodniku?
Ako susjed redovito ostavlja obuću, bicikle ili druge predmete u zajedničkom hodniku, najbolje je najprije pokušati riješiti problem razgovorom.
Ponekad stanari nisu upoznati s pravilima ili smatraju da određeni dio hodnika pripada samo njima.
Ako razgovor ne donese rezultat, problem se može iznijeti predstavniku suvlasnika ili upravitelju zgrade.
Zakon o upravljanju i održavanju zgrada predviđa i službeni postupak utvrđivanja povrede kućnog reda.
Suvlasnik koji primijeti nepravilnost može je dokumentirati na primjeren način te pokrenuti postupak prikupljanja potpisa ili odgovarajućeg elektroničkog izjašnjavanja suvlasnika.
Povreda kućnog reda formalno se utvrđuje odlukom natpolovične većine suvlasnika.
Nakon takve odluke upravitelj, na zahtjev jednog suvlasnika, upućuje opomenu suvlasniku koji se ne pridržava pravila.
Ako je riječ o povredi koja traje, poput stalnog držanja ormarića u hodniku, u opomeni se određuje rok za njezino otklanjanje.
Kolika je kazna za ostavljanje stvari u hodniku zgrade?
Za povrede kućnog reda Zakon o upravljanju i održavanju zgrada omogućuje propisivanje novčane naknade u rasponu od 50 do 500 eura.
Međutim, važno je razumjeti da takva naknada nije automatska posljedica svakog ostavljenog para cipela.
Da bi se mogla naplatiti na temelju ovog zakonskog mehanizma, obveza plaćanja mora biti predviđena međuvlasničkim ugovorom.
Zakon propisuje da se, ako međuvlasnički ugovor sadrži odgovarajuću odredbu, naknada može odrediti suvlasniku kojem su u razdoblju od dvije godine upućene tri opomene.
Uz treću i svaku sljedeću opomenu u tom razdoblju upravitelj izdaje odluku o naknadi, a njezina se naplata provodi na temelju odluke natpolovične većine suvlasnika.
Novac se uplaćuje na račun zajedničke pričuve.
Dakle, nije točno da će svaki stanar odmah morati platiti 500 eura ako ostavi cipele pred vratima.
Riječ je o zakonom uređenom postupku koji ima više uvjeta.
Gdje stanari mogu provjeriti pravila svoje zgrade?
Pravilnik propisuje da upravitelj zgrade mora osigurati da opća pravila kućnog reda budu vidljiva svima koji ulaze u zgradu.
Pravila se postavljaju na vidljivo mjesto u zajedničkom prostoru.
Osim općih pravila, suvlasnici mogu donijeti i posebna pravila kućnog reda, u granicama zakona i Pravilnika.
Zato je korisno provjeriti i međuvlasnički ugovor te odluke suvlasnika, posebno kada se radi o korištenju zajedničkih spremišta, biciklarni ili drugih prostora.
Slični susjedski problemi često nastaju i zbog buke.
Na Lika Expressu već smo objasnili kada mora biti mir u zgradi, kada su dopušteni radovi i kome se prijavljuje buka.
Što stanari trebaju zapamtiti?
Pravila o ostavljanju stvari u zajedničkim prostorima nisu donesena samo zbog urednog izgleda hodnika.
Njihova je svrha zaštititi sigurnost, osigurati slobodno kretanje i omogućiti svim stanarima jednako korištenje zajedničkih dijelova zgrade.
Obuću i privatni namještaj ne treba ostavljati ispred stana u zajedničkom hodniku.
Za bicikle i romobile postoje iznimke, ali uz odluku suvlasnika i ispunjavanje svih sigurnosnih uvjeta.
Dječja i invalidska kolica mogu se ostavljati u zajedničkim prostorijama ako se time ne ometa prolaz i ne krše pravila zaštite od požara i pristupačnosti.
Najvažnije je da zajednički hodnik nije produžetak privatnog stana. Čak i kada je prostor ispred vrata prazan, njegovo korištenje mora biti u skladu s pravilima koja vrijede za cijelu zgradu.
