Hrvatski investicijski račun trebao bi građanima olakšati dugoročno ulaganje uz jednostavnije porezne i administrativne postupke. Prijedlog zakona prošao je prvo čitanje u Hrvatskom saboru, ali konačna pravila još nisu donesena.
Sabor je 25. rujna 2026. prihvatio prijedlog sa 117 glasova za, jednim protiv i četiri suzdržana. Vlada sada treba pripremiti konačni prijedlog zakona. To znači da građani račun još ne mogu otvoriti na temelju predloženih pravila, a pojedini uvjeti do završetka postupka mogu biti promijenjeni.
Što je Hrvatski investicijski račun?
Hrvatski investicijski račun, skraćeno HIR, ne bi bio novi klasični bankovni račun, nego posebno uređen račun namijenjen ulaganju fizičkih osoba.
Preko njega bi građani mogli ulagati u financijske instrumente, dok bi ovlašteni posrednik vodio evidenciju i obavljao predviđene administrativne i porezne poslove. Cilj je potaknuti dugoročno ulaganje i dio štednje građana usmjeriti prema tržištu kapitala.
Svaki porezni rezident mogao bi imati jedan takav račun.
Tko bi mogao otvoriti račun?
Prema sadašnjem prijedlogu, Hrvatski investicijski račun mogle bi otvoriti fizičke osobe koje su porezni rezidenti Hrvatske.
Račun bi se otvarao kod ovlaštenog posrednika koji ispunjava propisane uvjete i nalazi se na popisu Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga. Ovisno o ponudi posrednika, građanin bi mogao samostalno davati naloge za ulaganje ili ugovoriti uslugu upravljanja portfeljem.
Za maloljetnu osobu račun bi mogao otvoriti zakonski zastupnik, dok bi za osobu pod skrbništvom to mogao učiniti skrbnik.
Pročitajte još
U što bi se moglo ulagati?
Prijedlog predviđa ulaganje u dionice, obveznice, instrumente tržišta novca, UCITS fondove i burzovno trgovane fondove poznate kao ETF-ovi.
Osnovni ukupni iznos uplata tijekom korištenja računa bio bi ograničen na 200.000 eura. Za dugoročne ulagače predviđena je mogućnost dodatnih uplata do 50.000 eura, ali konačni uvjeti tek trebaju biti potvrđeni.
Građanin bi prije otvaranja računa trebao usporediti troškove posrednika, dostupne instrumente, način upravljanja ulaganjima i mogućnosti raspolaganja novcem.
Kako bi funkcionirale porezne pogodnosti?
Jedna od glavnih najavljenih prednosti bila bi povoljniji porezni tretman. Dok se ulaganja provode unutar računa i poštuju zakonski uvjeti, porez se ne bi obračunavao zasebno nakon svake pojedinačne transakcije.
Administrativni dio trebao bi obavljati ovlašteni posrednik, što bi građanima moglo pojednostavniti praćenje ulaganja i poreznih obveza.
Ako se prekrše propisani uvjeti, na ostvarenu dobit mogla bi se primijeniti porezna stopa od 12 posto. Konačna porezna pravila ovisit će i o povezanim izmjenama Zakona o porezu na dohodak, pa odluke ne treba donositi prije objave konačnog zakonskog teksta.
Pročitajte još
Investicijski račun nije isto što i štednja
Porezna pogodnost ne znači da je prinos zajamčen. Vrijednost dionica, obveznica i fondova može rasti, ali i padati, pa ulagač može izgubiti dio uloženog novca.
Novac uložen preko Hrvatskog investicijskog računa ne bi trebalo poistovjećivati s klasičnim bankovnim depozitom. Prije ulaganja važno je razumjeti rizik, troškove i vremensko razdoblje tijekom kojega će novac biti potreban.
Građanima bez iskustva posebno će biti važni jasni podaci o naknadama, stupnju rizika i mogućnosti izlaska iz pojedinog ulaganja.
Kada bi račun mogao zaživjeti?
Predloženo je da zakon stupi na snagu 1. siječnja 2027. godine. Međutim, prije početka primjene Sabor mora donijeti konačni zakon, a nadležna tijela i posrednici trebaju pripremiti provedbena pravila i tehnička rješenja.
Zainteresirani građani zato trebaju pratiti završetak zakonodavnog postupka i službene obavijesti Ministarstva financija i Hanfe. Tek će konačni tekst dati pouzdan odgovor o svim limitima, poreznim pogodnostima, dopuštenim ulaganjima i načinu otvaranja računa.
