Sve više kuća i stanova ima nadzorne kamere, ali što kada susjed postavi kameru koja je usmjerena prema vašem dvorištu, terasi ili prozorima? Vlasnik ima pravo štititi svoju imovinu, no to ne znači da smije neograničeno snimati tuđi privatni prostor. Agencija za zaštitu osobnih podataka (AZOP) objašnjava što je dopušteno, kako provjeriti zahvaća li kamera vaš posjed i što učiniti ako susjed odbija promijeniti kut snimanja.
Zamislite da u vlastitom dvorištu želite popiti kavu, provesti vrijeme s obitelji ili pustiti djecu da se igraju, ali primijetite da je susjed na kuću postavio nadzornu kameru okrenutu prema vašem posjedu.
Prva pomisao može biti da vas netko neprestano promatra.
Takve situacije mogu izazvati neugodu i ozbiljno narušiti susjedske odnose, osobito kada nije jasno što kamera zapravo snima.
No hrvatski propisi i službene upute AZOP-a daju prilično jasne smjernice.
Pročitajte još
Smije li susjed postaviti nadzornu kameru na svoju kuću?
Da. Samo postavljanje kamere na vlastitu kuću nije zabranjeno.
Vlasnik može koristiti videonadzor radi zaštite svoje imovine, primjerice ulaza u kuću, garaže ili vlastitog dvorišta.
Za postavljanje takvog sustava nije potrebno prethodno tražiti posebno dopuštenje AZOP-a.
Međutim, to ne znači da vlasnik smije kameru usmjeriti kamo god želi.
Prema uputama Agencije, kamera namijenjena zaštiti privatne imovine treba biti postavljena tako da ne snima tuđe vlasništvo ili javnu površinu.
Drugim riječima, susjed ima pravo štititi svoju kuću, ali nema pravo zbog toga nadzirati vaš svakodnevni život u vlastitom dvorištu.
Što ako kamera zahvaća vaše dvorište ili prozor?
AZOP izričito upozorava da ne postoji opravdanje za neovlašteno nadziranje i snimanje tuđeg posjeda.
Ako susjedova kamera snima vaše dvorište, ulaz u kuću ili drugi privatni prostor, može biti riječ o nezakonitoj obradi osobnih podataka.
Pritom je važno razlikovati dvije situacije.
Pročitajte još
Prva je kada kamera izgleda kao da je usmjerena prema vašem dvorištu, ali njezin stvarni kadar obuhvaća isključivo susjedovu imovinu.
Druga je kada se na snimci doista vidi vaš posjed i osobe koje se na njemu kreću.
Sam pogled na položaj kamere nije uvijek dovoljan da bi se sa sigurnošću utvrdilo što ona snima.
Zato je prije donošenja zaključka korisno pokušati razjasniti stvarni kut snimanja.
Prvi korak: Razgovarajte sa susjedom
Prema preporuci AZOP-a, prvi korak trebao bi biti razgovor sa susjedom koji je postavio kameru.
Možete ga zamoliti da provjeri kadar i prilagodi položaj uređaja kako ne bi zahvaćao vaš posjed.
Ponekad problem nastane bez namjere. Vlasnik kamere možda želi nadzirati garažu ili ulazna vrata, ali širokokutna kamera pritom zahvaća i dio susjednog dvorišta.
U takvim slučajevima rješenje ne mora biti uklanjanje cijelog sustava.
Ponekad je dovoljno promijeniti kut kamere ili uključiti funkciju digitalnog maskiranja, kojom se dio slike trajno isključuje iz nadzora.
AZOP preporučuje i da susjed, radi provjere, omogući uvid u stvarni prikaz kamere kako bi bilo jasnije što sustav snima.
Možete li tražiti da kamera ne snima vaše dvorište?
Da, ako kamera doista neovlašteno obuhvaća vaš privatni prostor, možete zatražiti da se takvo snimanje prekine.
Najjednostavnije rješenje je prilagodba kuta snimanja.
Kod pojedinih nadzornih sustava moguće je postaviti takozvanu masku privatnosti.
Primjerice, kamera može i dalje nadzirati susjedova ulazna vrata i prilaz, dok će dio slike na kojem se nalazi vaše dvorište biti zatamnjen.
Takvo tehničko rješenje može pomoći da vlasnik zaštiti svoju imovinu bez zadiranja u privatnost drugih.
Nije, dakle, nužno da svaka susjedska nesuglasica završi uklanjanjem kamere.
Što ako susjed odbija promijeniti kameru?
Ako ste susjeda upozorili da kamera zahvaća vaš posjed, a problem nije riješen, možete se obratiti Agenciji za zaštitu osobnih podataka.
AZOP je nadležno tijelo kojem građani mogu podnijeti zahtjev za utvrđivanje povrede prava na zaštitu osobnih podataka.
Prijavu je moguće podnijeti pisanim putem, elektroničkom poštom ili odgovarajućim internetskim obrascem Agencije.
U prijavi treba detaljno opisati situaciju i navesti zbog čega smatrate da kamera neovlašteno snima vaš privatni prostor.
Korisno je priložiti fotografije položaja kamere, dostupnu korespondenciju sa susjedom i drugu dokumentaciju koja može potkrijepiti navode.
Ako imate fotografiju kamere, ona može pomoći u prikazu njezina položaja, ali sama po sebi ne mora dokazivati stvarni sadržaj snimke.
Agencija potom postupa u okviru svojih ovlasti i na temelju utvrđenih okolnosti.
Može li susjed snimati ulicu i nogostup ispred kuće?
Sama činjenica da je kamera postavljena na privatnoj kući ne daje vlasniku pravo na stalni videonadzor javne površine.
AZOP navodi da je praćenje javnih površina fiksnim videonadzorom dopušteno samo određenim javnim tijelima i drugim zakonom ovlaštenim subjektima, uz propisane uvjete.
Privatna osoba zato ne može jednostavno opravdati trajno snimanje ulice ili nogostupa tvrdnjom da želi zaštititi svoju imovinu.
Upravo zbog toga prilikom postavljanja kućne kamere treba pažljivo odabrati kut snimanja.
A što ako živite u stambenoj zgradi?
Kod stambenih zgrada pravila su dodatno uređena.
Prema uputama AZOP-a, za postavljanje videonadzora zajedničkih dijelova zgrade potrebna je suglasnost suvlasnika koji imaju najmanje dvije trećine suvlasničkih dijelova.
Videonadzor može obuhvatiti pristupe ulazima i izlazima te odgovarajuće zajedničke prostorije.
To znači da pojedini stanar ne može samostalno odlučiti postaviti kameru koja će neograničeno nadzirati zajednički hodnik, garažu ili druge suvlasničke prostore.
Pravila za zajedničke dijelove zgrade razlikuju se od jednostavnog snimanja vlastitog privatnog prostora.
Što ako je kamera lažna?
Neki vlasnici postavljaju imitacije nadzornih kamera kako bi odvratili moguće provalnike.
Ako uređaj doista ništa ne snima i ne obrađuje osobne podatke, na njega se ne primjenjuju pravila zaštite podataka na isti način kao na stvarni videonadzorni sustav.
Ipak, samo na temelju vanjskog izgleda nije uvijek moguće utvrditi radi li kamera ili je riječ o imitaciji.
Zato se takve situacije trebaju razjasniti prije iznošenja tvrdnji o nezakonitom snimanju.
Smijete li sami ukloniti susjedovu kameru?
Ne biste trebali samostalno skidati, pomicati ili oštećivati kameru postavljenu na tuđoj imovini.
Takav postupak može otvoriti novi imovinski ili drugi pravni spor.
Ako smatrate da se vaša privatnost narušava, sigurniji je put pokušati riješiti problem razgovorom, prikupiti relevantne informacije i obratiti se nadležnom tijelu.
Ako je situacija povezana s prijetnjama, uznemiravanjem ili drugim protupravnim ponašanjem, o tim okolnostima možete obavijestiti i policiju.
Najvažnije što trebate zapamtiti
Susjed smije postaviti kameru radi zaštite svojeg doma, ali to ne znači da smije neovlašteno snimati vaše dvorište, terasu ili druge privatne prostore.
Ako sumnjate da kamera zahvaća vašu imovinu, najprije pokušajte utvrditi što ona doista snima.
Zatražite prilagodbu kuta ili maskiranje dijela slike.
Ako susjed nastavi s neovlaštenim snimanjem, možete podnijeti zahtjev AZOP-u.
Pravo na sigurnost vlastitog doma ne isključuje pravo drugih ljudi na privatnost. Upravo je poštovanje te granice najvažnije pravilo kod postavljanja nadzornih kamera u susjedstvu.
