Moždani udar: Tri znaka koja svatko treba prepoznati i zašto je svaka minuta važna

Moždani udar može se dogoditi iznenada, bez prethodnog upozorenja. Spušten kut usana, slabost jedne ruke ili nerazumljiv govor samo su neki od znakova koje nikada ne treba ignorirati. Uoči Svjetskog dana moždanog udara, 29. listopada, stručnjaci podsjećaju da brzo prepoznavanje simptoma i pravodoban poziv hitnoj pomoći mogu spasiti život i smanjiti rizik od trajnih posljedica. Donosimo jednostavno pravilo koje bi svatko trebao zapamtiti.

Zamislite situaciju u kojoj osoba s kojom razgovarate odjednom počne nerazgovijetno govoriti. Pokušava nešto objasniti, ali riječi ne izgovara kao inače. Istodobno primjećujete da joj je jedan kut usana spušten.

Takve promjene mogu biti znak moždanog udara.

Najopasnije je pretpostaviti da će simptomi sami proći i čekati da se stanje popravi.

Prema Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ), moždani udar nastaje zbog poremećaja cirkulacije u mozgu, pri čemu moždane stanice ostaju bez odgovarajuće opskrbe kisikom i hranjivim tvarima.

Što dulje traje poremećaj, veća je mogućnost ozbiljnog oštećenja moždanog tkiva.

Zato je prepoznavanje simptoma iznimno važno.

Moždani udar: Tri znaka upozorenja koja treba zapamtiti

Hrvatski zdravstveni stručnjaci preporučuju jednostavno pravilo koje pomaže u prepoznavanju najčešćih simptoma.

Riječ je o kratici GROM, koja podsjeća na govor, ruke, oduzetost lica i minute.

1. Lice – jedan kut usana iznenada se spustio

Zamolite osobu da se nasmiješi.

Ako primijetite da je jedna strana lica opuštena ili da se jedan kut usana ne podiže jednako kao drugi, moguće je da se radi o neurološkom poremećaju.

Posebno je važno obratiti pozornost na promjenu koja se pojavila iznenada.

Osoba možda neće sama primijetiti da joj je lice asimetrično.

2. Ruke – osoba ne može jednako podići obje ruke

Zamolite osobu da ispruži obje ruke ispred sebe.

Ako jedna ruka počne padati, osoba je ne može podići ili osjeća iznenadnu slabost i utrnulost, to može biti znak moždanog udara.

Slabost se može pojaviti i u nozi, osobito na jednoj strani tijela.

Ponekad osoba neće potpuno izgubiti mogućnost pokreta. Može osjetiti samo neobičnu slabost, nespretnost ili gubitak koordinacije.

I takve iznenadne promjene zahtijevaju ozbiljan pristup.

3. Govor – riječi postaju nerazumljive

Zamolite osobu da ponovi jednostavnu rečenicu.

Ako govori nerazgovijetno, teško pronalazi riječi, ne može sastaviti rečenicu ili ne razumije što joj govorite, moguće je da je riječ o moždanom udaru.

Poteškoće ne moraju biti izrazito dramatične.

Osoba može djelovati zbunjeno ili izgovarati riječi na način koji nije uobičajen za nju.

Važno: nije potrebno da se pojave sva tri znaka. Već jedan iznenadni simptom može biti razlog za hitan poziv na 194 ili 112.

Ove jednostavne provjere služe za prepoznavanje opasnosti, a ne za postavljanje dijagnoze ili odgađanje poziva hitnoj pomoći.

Što znači pravilo GROM?

Kraticu GROM lako je zapamtiti:

• G – Govor: iznenadne smetnje govora ili razumijevanja.
• R – Ruke: slabost ili nemogućnost normalnog podizanja jedne ruke.
• O – Oduzetost: iznenadna slabost ili asimetrija jedne strane lica ili tijela.
• M – Minute: vrijeme je presudno, odmah nazovite hitnu pomoć.

Ovo je hrvatska inačica međunarodno poznate metode FAST.

Najvažnija poruka obje metode jednaka je: simptome treba prepoznati i odmah potražiti medicinsku pomoć.

Moždani udar može imati i druge simptome

Iako su promjene na licu, slabost ruke i smetnje govora među najprepoznatljivijim znakovima, nisu jedini mogući simptomi.

HZJZ upozorava i na druge iznenadne promjene:

• Naglo zamagljenje ili gubitak vida na jednom ili oba oka.
• Iznenadnu vrtoglavicu i gubitak ravnoteže.
• Nesiguran hod i zanošenje.
• Iznenadnu slabost ili utrnulost jedne strane tijela.
• Izrazito jaku glavobolju koja se pojavljuje naglo, a može biti praćena mučninom i povraćanjem.

Osoba može imati jedan ili više navedenih simptoma.

Nisu svi moždani udari jednaki, a mjesto oštećenja u mozgu utječe na to kakve će se poteškoće pojaviti.

Zato odsutnost spuštenog kuta usana ili smetnji govora ne isključuje moždani udar.

Što učiniti ako posumnjate na moždani udar?

Prvi i najvažniji korak jest odmah nazvati 194 ili 112.

Nemojte čekati da se pojavi još neki simptom, da prođe nekoliko minuta ili da osoba sama procijeni može li nastaviti s uobičajenim aktivnostima.

Prilikom poziva dispečeru jasno opišite što se dogodilo, koje ste simptome primijetili i gdje se osoba nalazi.

Ako znate, navedite i vrijeme kada je osoba posljednji put bila bez simptoma.

Taj je podatak važan liječnicima pri odlučivanju o daljnjem liječenju.

Dok čekate hitnu pomoć:

• Ostanite uz osobu i nastojte je umiriti.
• Nemojte joj davati hranu ni piće jer gutanje može biti otežano.
• Nemojte joj na svoju ruku davati aspirin ili druge lijekove.
• Nemojte dopustiti osobi da sama vozi automobil.
• Pripremite popis lijekova koje uzima i dostupnu medicinsku dokumentaciju.
• Pratite svijest i disanje te slijedite upute medicinskog dispečera.

Ako osoba izgubi svijest, potrebno je odmah obavijestiti dispečera i postupati prema njegovim uputama.

U slučaju izostanka normalnog disanja dispečer može dati upute za započinjanje oživljavanja.

Zašto se ne smije čekati da simptomi prođu?

Jedna od posebno opasnih situacija nastaje kada se simptomi pojave, a zatim se nakon nekoliko minuta povuku.

Osoba može ponovno normalno govoriti ili pokretati ruku pa zaključiti da nije potrebno ići liječniku.

Međutim, prolazni simptomi mogu upozoravati na tranzitornu ishemijsku ataku, poznatu pod kraticom TIA.

Riječ je o prolaznom poremećaju moždane cirkulacije koji može biti upozorenje na ozbiljniji moždani udar.

Čak i ako su simptomi potpuno nestali, potrebno je odmah zatražiti hitnu medicinsku procjenu.

Čekanje redovitog termina kod liječnika može značiti gubitak dragocjenog vremena.

Zašto je svaka minuta toliko važna?

Postoje dvije glavne vrste moždanog udara.

Ishemijski moždani udar nastaje kada krvni ugrušak ili druga zapreka onemogući normalan dotok krvi u dio mozga.

Hemoragijski moždani udar nastaje zbog krvarenja u mozgu ili oko njega.

Liječenje ovisi o vrsti moždanog udara, zdravstvenom stanju osobe i vremenu proteklom od nastanka simptoma.

Kod određenih bolesnika s ishemijskim moždanim udarom moguće je primijeniti terapije kojima se nastoji ponovno uspostaviti protok krvi.

Takvi postupci imaju određene medicinske kriterije i vremenska ograničenja, zbog čega je brzi dolazak u bolnicu posebno važan.

S druge strane, kod krvarenja u mozgu pristup liječenju bitno je drukčiji.

To je jedan od razloga zbog kojih se aspirin ili drugi lijekovi ne smiju uzimati na svoju ruku pri sumnji na moždani udar.

Vrstu moždanog udara potrebno je utvrditi liječničkim pregledom i odgovarajućim dijagnostičkim pretragama.

Koliko je moždani udar ozbiljan problem u Hrvatskoj?

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo objavljenima u lipnju 2026., cerebrovaskularne bolesti bile su treći uzrok smrti u Hrvatskoj tijekom 2024. godine.

Od te skupine bolesti umrlo je ukupno 3.656 osoba, odnosno 7,2 posto svih umrlih u Hrvatskoj.

Među njima bilo je 1.601 muškarac i 2.055 žena.

Važno je naglasiti da se navedeni podaci odnose na skupinu cerebrovaskularnih bolesti, a ne isključivo na moždani udar.

Moždani udar može pogoditi i mlađe osobe, iako rizik raste s dobi.

Osim smrtnog ishoda, bolest može prouzročiti dugotrajne poteškoće s kretanjem, govorom, pamćenjem i obavljanjem svakodnevnih aktivnosti.

Nekim bolesnicima nakon liječenja potrebna je dugotrajna rehabilitacija.

Tko ima povećan rizik od moždanog udara?

Na dio čimbenika rizika, poput dobi i obiteljske povijesti bolesti, ne možemo utjecati.

Međutim, postoje i čimbenici na koje se može djelovati.

Prema HZJZ-u, među najvažnijima su:

• Povišen krvni tlak.
• Šećerna bolest.
• Povišene masnoće u krvi.
• Pušenje.
• Nedovoljna tjelesna aktivnost.
• Prekomjerna tjelesna težina.
• Fibrilacija atrija, odnosno određena vrsta nepravilnog srčanog ritma.
• Prekomjerna konzumacija alkohola.

Posebno važnu ulogu ima kontrola krvnog tlaka.

Povišen tlak često ne izaziva izražene simptome, zbog čega ga mnogi građani otkriju tek prilikom preventivnog pregleda.

Na važnost redovitih kontrola upozoravali su i zdravstveni djelatnici u Lici.

Lika Express izvijestio je o akciji gospićkog Crvenog križa na kojoj su građanima mjerili krvni tlak i šećer u krvi.

U našoj arhivi nalazi se i reportaža o preventivnoj akciji Opće bolnice Gospić i županijskog Zavoda za javno zdravstvo, tijekom koje su liječnici istaknuli važnost kontrole tlaka i šećera.

Može li se smanjiti rizik od moždanog udara?

Stručnjaci preporučuju nekoliko osnovnih mjera koje mogu pomoći u smanjenju rizika.

To uključuje redovito mjerenje i liječenje povišenog krvnog tlaka, odgovarajuću kontrolu šećerne bolesti i kolesterola, tjelesnu aktivnost te uravnoteženu prehranu.

Važno je i prestati pušiti, ograničiti alkohol te redovito uzimati terapiju koju je propisao liječnik.

Kod osoba s određenim poremećajima srčanog ritma liječnik može preporučiti dodatne mjere za sprečavanje stvaranja krvnih ugrušaka.

Međutim, čak ni osobe koje vode zdrav život ne mogu u potpunosti isključiti mogućnost moždanog udara.

Zato prepoznavanje simptoma ostaje jednako važno kao i prevencija.

Svjetski dan moždanog udara 2026.: Svaka minuta je važna

Svjetski dan moždanog udara obilježava se svake godine 29. listopada.

Ovogodišnja međunarodna kampanja Svjetske organizacije za moždani udar posebno naglašava važnost brzog reagiranja nakon pojave prvih simptoma.

Njezina glavna poruka jest da poznavanje znakova upozorenja može pomoći ljudima da na vrijeme potraže odgovarajuću medicinsku pomoć.

Nije potrebno biti zdravstveni djelatnik da biste prepoznali iznenadnu promjenu govora, slabost jedne ruke ili spušten kut usana.

Potrebno je, međutim, znati što nakon toga učiniti.

Zapamtite pravilo GROM: govor, ruke, oduzetost i minute. Ako posumnjate na moždani udar, odmah nazovite 194 ili 112.

Brza reakcija može spasiti život i povećati izglede za oporavak.