Kamate na stambene kredite u Hrvatskoj počele su rasti. Erste banka i RBA od početka listopada povećale su kamatne stope na nove stambene kredite, a građanima koji planiraju kupnju stana ili kuće to može značiti veće mjesečne izdatke. Izračunali smo koliko povećanje kamate od 0,25 postotnih bodova utječe na otplatu kredita od 100.000, 150.000 i 200.000 eura.
Nakon razdoblja relativno povoljnih uvjeta zaduživanja, na hrvatskom bankarskom tržištu pojavili su se prvi znakovi poskupljenja stambenih kredita.
Prema informacijama koje je Hrvatska radiotelevizija objavila 24. listopada, rast inflacije i povećanje referentnih kamatnih stopa Europske središnje banke počeli su se odražavati i na ponude poslovnih banaka.
Iako povećanja zasad nisu velika, kod dugoročnih kredita razlika može dosegnuti nekoliko tisuća eura.
Koje su banke povećale kamate na stambene kredite?
Erste banka potvrdila je da je od 1. listopada 2026. povećala kamatne stope na stambene kredite za 0,25 postotnih bodova.
Pročitajte još
Prema službenoj obavijesti banke, fiksna kamatna stopa za standardni stambeni kredit uz hipoteku sada iznosi 3,45 posto za klijente sa statusom klijenta, odnosno 3,75 posto za ostale.
Kod kombinirane kamatne stope, koja je fiksna tijekom prvih pet godina, a nakon toga promjenjiva, primjenjuju se drukčiji uvjeti.
Kamatne stope ovise i o vrsti kredita, ugovorenom osiguranju te drugim uvjetima ponude.
Pročitajte još
Kamate je povećala i Raiffeisen banka (RBA), i to za 0,10 do 0,20 postotnih bodova, također od početka listopada.
Hrvatska udruga banaka upozorava da povećanje kamata u pojedinim bankama ne znači nužno da će sve banke slijediti isti primjer.
Koliko raste mjesečna rata kredita od 100.000, 150.000 i 200.000 eura?
Kako bismo pokazali što povećanje kamata znači za kućni proračun, izračunali smo mjesečne anuitete za tri iznosa stambenih kredita.
Za usporedbu smo uzeli nominalnu godišnju kamatnu stopu od 3,20 posto i novu stopu od 3,45 posto.
Pretpostavili smo rok otplate od 25 godina, odnosno 300 jednakih mjesečnih anuiteta.
| Iznos kredita | Rata uz 3,20 % | Rata uz 3,45 % | Mjesečno više |
|---|---|---|---|
| 100.000 € | 484,68 € | 497,95 € | 13,27 € |
| 150.000 € | 727,02 € | 746,92 € | 19,90 € |
| 200.000 € | 969,36 € | 995,89 € | 26,53 € |
Izvor: informativni izračun Lika Expressa prema standardnoj formuli za anuitetsku otplatu. Izračun ne uključuje naknade, osiguranja ni druge dodatne troškove.
Kod kredita od 100.000 eura mjesečni anuitet raste za približno 13 eura.
Za kredit od 150.000 eura povećanje iznosi gotovo 20 eura mjesečno, dok bi građanin koji uzima 200.000 eura na 25 godina plaćao oko 27 eura više svakog mjeseca.
Na prvi pogled razlike ne djeluju velike. Međutim, kada se promatra ukupno razdoblje otplate, njihov učinak postaje znatno izraženiji.
Kredit od 200.000 eura mogao bi koštati gotovo 8.000 eura više
U našem primjeru kredita od 200.000 eura, s rokom otplate od 25 godina, povećanje nominalne kamatne stope s 3,20 na 3,45 posto znači oko 26,53 eura veći mjesečni anuitet.
Ako bi obje kamatne stope ostale nepromijenjene tijekom cijelog razdoblja otplate, ukupna razlika iznosila bi približno 7.960 eura.
To nije iznos koji bi korisnik kredita morao odmah platiti, nego dodatni trošak raspoređen tijekom 25 godina.
Stvarni iznos ovisi o ugovorenoj kamati, roku otplate i drugim uvjetima pojedinog kredita.
Hoće li veće rate plaćati i građani koji već imaju kredit?
Ovo je posebno važno pitanje za građane koji već otplaćuju stambeni kredit.
Ako je kamatna stopa ugovorena kao fiksna tijekom cijelog razdoblja otplate, povećanje kamata u novim ponudama banaka ne mijenja automatski postojeći anuitet.
Takvi korisnici nastavljaju otplaćivati kredit prema uvjetima svojeg ugovora.
Drukčija je situacija kod kredita s promjenjivom kamatnom stopom.
Njihova kamata može se mijenjati ovisno o ugovorenom referentnom parametru, primjerice Euriboru, i pravilima usklađivanja predviđenima ugovorom.
Kod kombiniranih kredita kamata je tijekom početnog razdoblja fiksna, a nakon njegova isteka prelazi na promjenjivu stopu.
Zato građani koji već imaju kredit trebaju provjeriti kakvu su kamatu ugovorili i kada je predviđena sljedeća promjena.
Sama činjenica da je banka povećala kamate za nove klijente ne znači da će istoga dana porasti rate svih postojećih kredita.
Zašto kamate rastu?
Jedan od ključnih razloga su promjene na financijskim tržištima i monetarna politika Europske središnje banke.
Zbog inflacijskih pritisaka i viših cijena energenata, ESB je tijekom 2026. godine dvaput povećao referentne kamatne stope za po 0,25 postotnih bodova.
Takva kretanja mogu utjecati na troškove financiranja banaka, a posredno i na uvjete pod kojima građani dobivaju nove kredite.
Ipak, svaka banka samostalno određuje svoju ponudu, uzimajući u obzir tržišne uvjete, troškove financiranja i konkurenciju.
Prema podacima koje je sredinom listopada prenijela Hrvatska udruga banaka, prosječna kamatna stopa na nove stambene kredite u Hrvatskoj u kolovozu iznosila je 2,91 posto.
To je bilo manje od usporedivog prosjeka europodručja, koji je iznosio 3,54 posto.
Ti podaci odnose se na kolovoz i ne prikazuju još puni učinak listopadskih promjena.
Što provjeriti prije podizanja stambenog kredita?
Građani koji upravo razmišljaju o kupnji nekretnine ne bi trebali uspoređivati bankovne ponude isključivo prema visini nominalne kamatne stope.
Važna je i efektivna kamatna stopa (EKS), koja omogućuje potpuniji pregled troška kredita jer obuhvaća i propisane dodatne troškove.
Prije potpisivanja ugovora posebno treba provjeriti:
- Je li kamatna stopa fiksna, promjenjiva ili kombinirana?
- Koliko traje razdoblje fiksne kamate?
- Koliki je EKS i ukupan iznos koji treba vratiti?
- Koje su naknade i police osiguranja obvezne?
- Kolika bi bila rata ako promjenjiva kamata poraste?
- Postoje li povoljniji uvjeti u drugim bankama?
Razliku može napraviti i duljina otplate. Dulji rok obično smanjuje mjesečni anuitet, ali može povećati ukupne kamate koje će korisnik platiti.
Pritom valja procijeniti i koliko mjesečna rata opterećuje kućni proračun.
O tome koliko su građanima danas potrebna primanja za pokrivanje osnovnih životnih troškova pisali smo u članku Kolika plaća treba za normalan život u Hrvatskoj?.
Osim aktualnih kamatnih stopa, građane očekuju i određene promjene u propisima o potrošačkom kreditiranju i bankovnim prekoračenjima. Detalje donosimo u vodiču Od 20. studenoga nova pravila za kredite i bankovni minus.
Hoće li stambeni krediti dodatno poskupjeti?
To zasad nije moguće pouzdano predvidjeti.
Daljnja kretanja ovisit će o inflaciji, odlukama Europske središnje banke i poslovnim odlukama pojedinih banaka.
Za građane koji tek planiraju kupnju stana ili kuće sada je posebno važno zatražiti informativne izračune iz nekoliko banaka i usporediti ukupan trošak zaduživanja.
Primjer kredita od 200.000 eura pokazuje da i povećanje kamate od samo 0,25 postotnih bodova tijekom 25 godina može značiti gotovo 8.000 eura dodatnog troška.
Zato pri izboru stambenog kredita nije presudno samo koliko će iznositi prva mjesečna rata, nego koliko će kredit ukupno koštati tijekom godina otplate.
