Zdravstveno osiguranje nakon prestanka radnog odnosa: Rokovi, prijava i obveze

Autor:Lika-express
4 min čitanja
Foto: AdobeStock

Prestanak radnog odnosa ne znači da osoba istoga trenutka ostaje bez mogućnosti korištenja zdravstvene zaštite. Ipak, status obveznog zdravstvenog osiguranja potrebno je pravodobno regulirati jer propuštanje propisanog roka može dovesti do obveze samostalnog plaćanja doprinosa.

Posebno je važno razlikovati prijavu Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje od prijave u evidenciju nezaposlenih Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Riječ je o dvama različitim postupcima.

Nakon prestanka rada treba se javiti HZZO-u

Osoba kojoj je prestao radni odnos trebala bi se, neovisno o razlogu prestanka, osobno prijaviti nadležnom regionalnom uredu ili područnoj službi HZZO-a u roku od 30 dana.

To se odnosi na istek ugovora na određeno vrijeme, otkaz i druge načine prestanka zaposlenja. Čekanje na mogući novi posao nije razlog za odgađanje reguliranja statusa.

HZZO istodobno navodi opće pravilo prema kojem se prijava, promjena ili odjava u obveznom zdravstvenom osiguranju podnosi u roku od osam dana od nastanka okolnosti. Budući da način prijave može ovisiti o osnovi osiguranja i podacima koje su druga tijela već dostavila, u konkretnom slučaju treba provjeriti upute izravno s HZZO-om.

Oglas

Prava mogu trajati još najviše 30 dana

Osoba kojoj je prestao status osiguranika prema dotadašnjoj osnovi može prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja ostvarivati još najviše 30 dana od prestanka statusa.

To prijelazno razdoblje ne znači da prijavu novog statusa treba odgađati do posljednjeg dana. Postupak je sigurnije pokrenuti odmah nakon prestanka rada kako bi se izbjegao prekid ili naknadno dokazivanje okolnosti.

Status se može nastaviti po drugoj zakonskoj osnovi, primjerice kao nezaposlena osoba, član obitelji osiguranika ili po nekoj drugoj osnovi propisanoj zakonom.

Oglas

Nisu isto HZZO i evidencija nezaposlenih

Prijava na HZZ može biti važna radi traženja posla, ostvarivanja novčane naknade i korištenja drugih prava za vrijeme nezaposlenosti. Međutim, sama novčana naknada i zdravstveno osiguranje nisu isto pravo.

Osoba se zato ne bi trebala osloniti na pretpostavku da je jedan postupak automatski riješio sve ostale obveze. Nakon prestanka rada treba provjeriti i status u HZZO-u i uvjete prijave na HZZ.

Kada se morate javljati svaka tri mjeseca?

Osoba kojoj je HZZO utvrdio status nakon prestanka radnog odnosa u pravilu se mora osobno javiti HZZO-u jednom u tri mjeseca radi provjere okolnosti na temelju kojih joj je status priznat.

Oglas

Ta obveza ne vrijedi dok se osoba vodi u evidenciji nezaposlenih HZZ-a. Ako se osoba koja nije evidentirana na HZZ-u ne javi u propisanom tromjesečnom razdoblju, HZZO je može odjaviti prvoga dana nakon isteka tri mjeseca od posljednjeg osobnog pristupanja.

Zato je korisno zapisati datum posljednjeg javljanja i ne oslanjati se samo na podsjetnik institucije.

Što ako je rok od 30 dana propušten?

Ako je rok istekao, a osoba zdravstveno osiguranje ne može ostvariti kao član obitelji ili po drugoj zakonskoj osnovi, može nastati obveza osiguranja u svojstvu samostalnog obveznika plaćanja doprinosa.

Oglas

Posljedice ovise o okolnostima pojedinog slučaja, pa se treba što prije obratiti HZZO-u. Nije preporučljivo čekati potrebu za liječničkim pregledom kako bi se tek tada provjeravalo je li status aktivan.

Najsigurniji postupak nakon prestanka rada jest odmah provjeriti evidentirani status, javiti se HZZO-u i sačuvati potvrdu ili drugi dokaz o provedenoj prijavi.

Podijelite članak