ZAGREB, 11. studenoga 2026. – Knjiga “Povijest hrvatske diplomacije 2” Darka Bekića u izdanju Školske knjige, koja obuhvaća razdoblje od 1918. do međunarodnog priznanja Hrvatske 15. siječnja 1992. godine, predstavljena je u srijedu na 48. međunarodnom sajmu knjiga Interliber.
Drugi svezak knjige “Povijest hrvatske diplomacije” objavljen je deset godina nakon prvog kojem je obrađeno razdoblje od 7. stoljeća do 1918. godine.
Knjiga donosi pregled načina na koje su hrvatski politički predstavnici nastojali zastupati nacionalne interese u razdoblju u kojem Hrvatska nije imala vlastitu samostalnu državu, analizirajući njihove pregovore sa središnjim vlastima unutar jugoslavenske države, kao i diplomatske aktivnosti prema velikim svjetskim silama.
Podijeljena je u četiri cjeline koje obrađuju međuratno razdoblje, Drugi svjetski rat, položaj Hrvatske u socijalističkoj Jugoslaviji te diplomatski put prema neovisnosti i međunarodnom priznanju. Autor razlikuje dvije vrste diplomacije, interna (diplomacije prema drugim narodima unutar Jugoslavije) i eksterna (diplomacija s “velikim”, zapadnim zemljama).
Autor, znanstvenik, diplomat s dugogodišnjim iskustvom u međunarodnim odnosima te nekadašnji savjetnik za vanjsku politiku prvog predsjednika Republike Hrvatske Franje Tuđmana, u knjizi analizira političke strategije, pregovore, uspjehe i pogrešne procjene hrvatskih političkih predstavnika te ih smješta u širi europski i međunarodni kontekst.
Pročitajte još
Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman ocijenio je da Bekić pripada vrhu hrvatskih diplomata te da je knjigu “faktografski sjajno obogatio” brojnim dosad nedostupnim arhivskim dokumentima, pismima i svjedočanstvima. Istaknuo je kako dva sveska zajedno čine opsežno djelo od oko 1500 do 1600 stranica.
Naglasio je da međunarodno priznanje Hrvatske nije značilo i završetak diplomatskog posla jer je trebalo afirmirati hrvatske vrijednosti i interese u međunarodnom poretku koji nije bio sklon nastanku novoga geopolitičkog prostora nakon raspada bivše Jugoslavije.
Istaknuo je i važnost utemeljenja povijesnih interpretacija na dokumentima, a ne mitovima, dodajući da Bekić čitateljima ostavlja izvore i svjedočanstva na temelju kojih mogu samostalno prosuđivati o prošlosti.
Bekić je dao kratku presliku kako je izgledala diplomacija od 1918. do 1992. te je istaknuo da je diplomacija bila prisutna od 1918., no umjesto diplomata, vodili su je hrvatski političari.
Predstavljena Araličina knjiga “Lica naličja”
Školska knjiga predstavila je danas i “Lica naličja”, 43. knjigu Ivana Aralice, a knjiga je opisana kao njegov najdugovječniji i najmonumentalniji književni projekt. Sastoji se od dviju pripovijesti, “Žar” i “Vratar slamnatih krovova”, koje govore o “onima pod smarom” i njihovim nastojanjima da se izdignu iz vlastite društvene pozicije.
Nakladnik Ante Žužul prisjetio se kako je prije 15 godina na Frankfurtskom sajmu knjiga započeo suradnju s Aralicom, s kojim je potpisao ugovor o objavljivanju svih njegovih djela. Istaknuo je kako je Školska knjiga, u skladu s dogovorom, objavila i knjige koje je Aralica napisao ranije.
Akademik Ratko Cvetnić izdvojio je “Morlačku trilogiju” i “Pse u trgovištu” kao središnji dio Araličina opusa, za koji smatra da će se i za sto godina smatrati temeljem hrvatske književnosti. Istaknuo je i autorovo poznavanje jezika, arhaizama i historizama te izraženu intertekstualnost.
