Godišnji odmor: Koliko dana imate i koja su prava radnika
Objavljeno: 06/10/2026 | Autor: Lika-express
Godišnji odmor nije dobra volja poslodavca nego zakonsko pravo radnika. Svaki zaposleni u Hrvatskoj ima pravo na plaćeni godišnji odmor, a zakonom je propisano i njegovo minimalno trajanje.
Ipak, oko godišnjeg odmora i dalje postoji niz nedoumica. Koliko najmanje dana radnik mora dobiti? Može li poslodavac odbiti termin koji želite? Što se događa s neiskorištenim danima? Može li vam poslodavac umjesto godišnjeg jednostavno isplatiti novac?
Odgovori na neka od tih pitanja mogli bi iznenaditi mnoge radnike.
Koliko godišnjeg odmora najmanje pripada radniku?
Prema Zakonu o radu, radnik za svaku kalendarsku godinu ima pravo na najmanje četiri tjedna plaćenog godišnjeg odmora.
Važno je da Zakon ne govori jednostavno o 20 dana, nego o četiri tjedna.
Za radnika koji radi pet dana tjedno to u pravilu znači najmanje 20 radnih dana godišnjeg odmora.
Ako radnik prema rasporedu radi šest dana tjedno, četiri tjedna odgovaraju 24 radna dana.
Maloljetni radnici te radnici na određenim poslovima na kojima ih nije moguće potpuno zaštititi od štetnih utjecaja imaju pravo na najmanje pet tjedana godišnjeg odmora.
Kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu može biti određeno i više dana.
Može li vam poslodavac dati manje od četiri tjedna?
Ne može ako radnik ima pravo na puni godišnji odmor.
Četiri tjedna zakonski su minimum za punoljetnog radnika.
Poslodavac može omogućiti više godišnjeg odmora, ali ne može pravilnikom ili ugovorom spustiti zakonski minimum.
Postoje, međutim, situacije u kojima radniku pripada razmjerni dio godišnjeg odmora.
Tek ste se zaposlili? Ovo je važno
Radnik koji se prvi put zaposlio ili je između dva radna odnosa imao prekid duži od osam dana pravo na puni godišnji odmor kod novog poslodavca stječe nakon šest mjeseci neprekidnog radnog odnosa.
To ne znači da prije isteka šest mjeseci nema pravo ni na jedan slobodan dan.
Radniku koji još nije ispunio uvjet za puni godišnji pripada razmjerni dio godišnjeg odmora.
On se računa kao jedna dvanaestina ukupnog godišnjeg odmora za svaki mjesec trajanja radnog odnosa.
Možete li sami odrediti kada idete na godišnji?
Ne u potpunosti.
Raspored korištenja godišnjeg odmora određuje poslodavac, vodeći računa o organizaciji rada, ali i mogućnostima radnika za odmor.
To znači da radnik nema automatsko pravo jednostrano odrediti, primjerice, da će cijeli kolovoz biti na godišnjem odmoru.
Termin se u pravilu usklađuje s poslodavcem odnosno rasporedom godišnjih odmora.
Međutim, postoji jedno vrlo zanimljivo pravo koje dio zaposlenih možda ne zna.
Jedan dan možete izabrati sami
Zakon o radu radniku daje pravo da jedan dan godišnjeg odmora koristi kada on to želi.
O tome mora obavijestiti poslodavca najmanje tri dana prije korištenja.
Postoji iznimka ako posebno opravdani razlozi na strani poslodavca to onemogućuju.
To nije dodatni slobodni dan, nego jedan od dana iz ukupnog godišnjeg odmora radnika.
Poslodavac vas mora unaprijed obavijestiti
Radnik mora biti obaviješten o trajanju godišnjeg odmora i razdoblju njegova korištenja najmanje 15 dana prije početka korištenja.
Zato se godišnji odmor ne bi trebao određivati radniku doslovno preko noći.
Što ako godišnji koristite u dijelovima?
Godišnji odmor ne mora se nužno potrošiti odjednom.
Ako ga radnik koristi u više dijelova, tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo treba iskoristiti najmanje dva tjedna u neprekidnom trajanju, pod uvjetom da ima pravo na godišnji duži od dva tjedna.
Radnik i poslodavac mogu se dogovoriti i drukčije.
Preostali dio moguće je koristiti naknadno prema pravilima Zakona.
Može li se godišnji prenijeti u sljedeću godinu?
Dio neiskorištenog godišnjeg odmora može se prenijeti u sljedeću kalendarsku godinu.
U pravilu ga tada treba iskoristiti najkasnije do 30. lipnja sljedeće godine.
Postoje posebna pravila kada godišnji nije mogao biti iskorišten zbog bolesti, rodiljnog, roditeljskog ili posvojiteljskog dopusta i nekih drugih zakonom propisanih razloga.
Zato nije točno opće pravilo da svaki neiskorišteni dan automatski „propada“ 31. prosinca.
Računaju li se blagdani u godišnji odmor?
U pravilu ne.
Blagdani i neradni dani određeni zakonom ne uračunavaju se u trajanje godišnjeg odmora.
Ako se, primjerice, tijekom vašeg godišnjeg odmora na radni dan pojavi blagdan na koji prema rasporedu ne biste radili, taj vam dan u pravilu ne troši godišnji odmor.
Zakonom je propisana i posebna iznimka za radnike koji bi prema svojem rasporedu na taj blagdan trebali raditi, a na vlastiti zahtjev toga dana koriste godišnji odmor.
A što ako se razbolite tijekom godišnjeg?
Razdoblje privremene nesposobnosti za rad koje je utvrdio ovlašteni liječnik ne uračunava se u godišnji odmor.
Drugim riječima, uredno otvoreno bolovanje nije isto što i korištenje godišnjeg odmora.
I dani plaćenog dopusta prema zakonskim pravilima ne uračunavaju se u godišnji odmor.
Koliku plaću dobivate dok ste na godišnjem?
Godišnji odmor je plaćen.
Za vrijeme njegova korištenja radnik ima pravo na naknadu plaće određenu kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.
Zakonski minimum je najmanje visina prosječne mjesečne plaće radnika u prethodna tri mjeseca, pri čemu se računaju primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad.
Dakle, godišnji odmor ne znači da radnik za to vrijeme ostaje bez plaće.
Može li vam poslodavac reći: Nemoj ići na godišnji, platit ćemo ti dane?
Ne može to napraviti tijekom trajanja radnog odnosa kao zamjenu za zakonsko pravo na odmor.
Zakon izričito propisuje da je sporazum kojim se radnik odriče prava na godišnji odmor, odnosno kojim se godišnji zamjenjuje novčanom isplatom, ništetan.
Svrha godišnjeg odmora je da ga radnik stvarno koristi.
Postoji, međutim, jedna važna situacija kada se neiskorišteni godišnji mora platiti.
Odlazite iz firme, a ostalo vam je godišnjeg?
Ako ugovor o radu prestane, poslodavac je dužan radniku koji nije iskoristio godišnji odmor isplatiti naknadu za neiskorištene dane.
Iznos naknade određuje se razmjerno broju neiskorištenih dana godišnjeg odmora.
To vrijedi upravo zato što nakon prestanka radnog odnosa više nije moguće omogućiti radniku da te dane koristi kod tog poslodavca.
Što ako dajete otkaz usred godine?
Radniku kojem radni odnos prestaje tijekom kalendarske godine pripada razmjerni dio godišnjeg odmora za tu godinu.
Primjerice, osoba koja ne radi cijelu godinu kod istog poslodavca ne mora automatski imati pravo na puni godišnji odmor za svih 12 mjeseci.
Točan broj dana ovisi o trajanju radnog odnosa i ukupnom broju dana godišnjeg odmora koji radniku pripada.
Možete li se odreći godišnjeg odmora?
Ne.
Čak i kada bi radnik dobrovoljno potpisao dokument kojim se odriče svojeg godišnjeg odmora, takav sporazum prema Zakonu o radu nema pravni učinak.
Pravo na plaćeni godišnji odmor jedno je od temeljnih prava iz radnog odnosa.
Najvažnije što svaki radnik treba zapamtiti
Za većinu punoljetnih radnika zakonski minimum iznosi četiri tjedna godišnjeg odmora.
Radnik se tog prava ne može valjano odreći, a poslodavac mu tijekom radnog odnosa ne može jednostavno isplatiti novac umjesto godišnjeg odmora.
Jedan dan godišnjeg radnik može odabrati sam uz pravodobnu obavijest poslodavcu i zakonsku iznimku za posebno opravdane razloge.
Dio neiskorištenog odmora može se pod propisanim uvjetima prenijeti u sljedeću godinu, a kod prestanka radnog odnosa poslodavac mora platiti dane koje radnik nije iskoristio.
Zbog toga vrijedi provjeriti koliko vam godišnjeg pripada prije nego što zaključite da ste svoje slobodne dane za ovu godinu već potrošili.
