Otkazni rok i otpremnina: Koliko vam pripada po zakonu
Objavljeno: 06/10/2026 | Autor: Lika-express
Gubitak posla jedna je od situacija u kojoj radnici često tek nakon primitka otkaza počinju provjeravati koja im prava pripadaju.
Koliko traje otkazni rok? Mora li radnik tijekom njega dolaziti na posao? Ima li pravo na slobodno vrijeme za traženje novog posla? Kada poslodavac mora isplatiti otpremninu i kako izračunati njezin minimalni iznos?
Odgovori ovise o tome koliko dugo radnik radi kod istog poslodavca, ali i o načinu na koji prestaje radni odnos.
Koliko traje otkazni rok?
Kod redovitog otkaza minimalno trajanje otkaznog roka ovisi o neprekidnom radu kod istog poslodavca.
Ako je radnik kod poslodavca radio manje od jedne godine, minimalni otkazni rok iznosi dva tjedna.
Nakon jedne godine rada iznosi najmanje mjesec dana.
Nakon dvije godine rada najmanje mjesec dana i dva tjedna.
Nakon pet godina rada najmanje dva mjeseca.
Nakon deset godina rada najmanje dva mjeseca i dva tjedna.
Ako je radnik kod istog poslodavca proveo neprekidno 20 godina, minimalni otkazni rok iznosi tri mjeseca.
Za određene radnike s najmanje 20 godina kod istog poslodavca rok se dodatno povećava ovisno o njihovoj dobi.
Primjer: Radite šest godina kod istog poslodavca
Ako radnik dobije redoviti otkaz nakon šest godina neprekidnog rada kod istog poslodavca, zakonski minimalni otkazni rok u pravilu iznosi dva mjeseca.
Ugovorom o radu ili kolektivnim ugovorom radniku mogu biti osigurana i povoljnija prava.
Zato prije bilo kakvog izračuna treba provjeriti i ugovor o radu, pravilnik poslodavca i eventualni kolektivni ugovor.
Kada počinje otkazni rok?
Otkazni rok u pravilu počinje teći od dana dostave otkaza ugovora o radu.
Postoje posebna pravila za pojedine situacije, primjerice privremenu nesposobnost za rad, trudnoću te korištenje određenih rodiljnih i roditeljskih prava.
Zakon također propisuje da otkazni rok teče tijekom godišnjeg odmora i plaćenog dopusta.
Morate li raditi tijekom otkaznog roka?
U pravilu da, ako vas poslodavac nije oslobodio obveze rada.
Poslodavac, međutim, može odlučiti da radnik tijekom otkaznog roka ne mora dolaziti na posao.
To ne znači da radnik ostaje bez svojih prava.
Ako je radnik oslobođen obveze rada tijekom otkaznog roka, poslodavac mu mora isplatiti naknadu plaće i priznati druga prava kao da je do isteka roka radio.
Imate pravo na vrijeme za traženje novog posla
Ovo je pravo koje dio radnika možda uopće ne zna.
Tijekom otkaznog roka radnik ima pravo uz naknadu plaće biti odsutan s rada najmanje četiri sata tjedno kako bi tražio novo zaposlenje.
To znači da traženje novog posla tijekom otkaznog roka nije nužno nešto što radnik mora obavljati isključivo u svoje slobodno vrijeme.
Kada radnik ima pravo na otpremninu?
Zakonska otpremnina vezana je uz situaciju u kojoj poslodavac otkazuje ugovor radniku nakon najmanje dvije godine neprekidnog rada.
Postoje iznimke.
Radnik kojem se ugovor otkazuje zbog razloga uvjetovanih njegovim ponašanjem ne ostvaruje zakonsko pravo na ovu otpremninu.
Posebna iznimka odnosi se i na radnika koji u trenutku otkazivanja ima najmanje 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža.
Kako se izračunava minimalna otpremnina?
Zakonski minimum računa se prema prosječnoj mjesečnoj plaći koju je radnik ostvario tijekom tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu.
Za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca radniku pripada najmanje jedna trećina te prosječne mjesečne plaće.
Formula je zato relativno jednostavna:
prosječna mjesečna plaća × 1/3 × broj navršenih godina kod poslodavca.
Primjer otpremnine nakon pet godina rada
Pretpostavimo da je prosječna mjesečna plaća radnika u relevantna tri mjeseca iznosila 1.500 eura.
Jedna trećina iznosi 500 eura.
Ako je radnik kod tog poslodavca proveo pet navršenih godina:
500 eura × 5 = 2.500 eura.
Zakonski minimalna otpremnina u ovom pojednostavljenom primjeru iznosila bi 2.500 eura, pod uvjetom da su ispunjeni svi uvjeti za ostvarivanje prava.
A nakon deset godina rada?
Uz istu prosječnu mjesečnu plaću od 1.500 eura:
jedna trećina plaće iznosi 500 eura.
Za deset navršenih godina dobiva se:
500 × 10 = 5.000 eura.
Minimalna otpremnina prema toj računici iznosila bi 5.000 eura.
Postoji i maksimalni zakonski iznos
Ako zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije određeno drukčije, ukupna zakonska otpremnina ne može biti veća od šest prosječnih mjesečnih plaća radnika ostvarenih u tri mjeseca prije prestanka ugovora.
To je važno kod zaposlenika s vrlo dugim stažem kod istog poslodavca.
Međutim, poslodavac i radnik mogu imati uređeno povoljnije pravo.
Kolektivni ugovor, pravilnik ili ugovor o radu mogu zato predviđati veću otpremninu od zakonskog minimuma.
Što ako radnik sam da otkaz?
Zakonsko pravo na otpremninu iz Zakona o radu prvenstveno je vezano uz otkaz koji radniku daje poslodavac uz ispunjenje propisanih uvjeta.
Ako radnik sam redovito otkaže ugovor, nema automatsko zakonsko pravo na takvu otpremninu samo zato što je dugo radio kod poslodavca.
Naravno, određena dodatna prava mogu proizlaziti iz ugovora, kolektivnog ugovora ili posebnog dogovora s poslodavcem.
A sporazumni raskid?
Sporazumni prestanak radnog odnosa nije isto što i otkaz poslodavca.
Kod sporazumnog raskida radnik i poslodavac dogovaraju uvjete pod kojima će radni odnos prestati.
Zato radnik prije potpisivanja sporazuma treba pažljivo provjeriti je li u njemu dogovorena eventualna otpremnina i u kojem iznosu.
Ne treba automatski pretpostaviti da će zakonska otpremnina koja bi pripadala kod određenog otkaza poslodavca biti isplaćena i kod sporazumnog prestanka radnog odnosa.
Što ako dobijete otkaz zbog skrivljenog ponašanja?
Pravila su nepovoljnija.
Kod otkaza uvjetovanog skrivljenim ponašanjem radnika zakonski otkazni rok iznosi polovicu roka koji bi radniku inače pripadao prema njegovu stažu i dobi.
Takav radnik prema Zakonu o radu također nema pravo na zakonsku otpremninu o kojoj govorimo u ovom tekstu.
A izvanredni otkaz?
Izvanredni otkaz bitno je drukčiji od redovitog.
Ako postoji osobito teška povreda obveze iz radnog odnosa ili druga osobito važna činjenica zbog koje nastavak radnog odnosa nije moguć, ugovor se pod propisanim uvjetima može izvanredno otkazati bez obveze poštivanja redovitog otkaznog roka.
Zbog toga nije svaki „otkaz“ isti i prije računanja bilo kakvih prava prvo treba provjeriti o kojoj se vrsti prestanka radnog odnosa radi.
Radite 20 godina? Otkazni rok može biti još duži
Radniku koji je kod istog poslodavca proveo neprekidno 20 godina osnovni minimalni otkazni rok iznosi tri mjeseca.
Taj se rok povećava za dva tjedna ako je radnik navršio 50 godina života, odnosno za mjesec dana ako je navršio 55 godina.
I ovdje treba voditi računa o zakonskim iznimkama.
Radnik koji u trenutku otkazivanja ima navršenih najmanje 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža prema važećem Zakonu ne ostvaruje pravo na otkazni rok.
Nemojte gledati samo Zakon o radu
Zakonska prava predstavljaju minimum.
Za pojedinog radnika prava mogu biti povoljnija ako su tako uređena kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili njegovim ugovorom o radu.
To je posebno važno kod otpremnine.
Ako kolektivni ugovor propisuje veći iznos od zakonskog minimuma, za radnika može vrijediti upravo to povoljnije pravo.
Što provjeriti kada dobijete otkaz?
Prije svega provjerite o kojoj se vrsti otkaza radi i koliko ste neprekidno radili kod tog poslodavca.
Zatim treba provjeriti trajanje otkaznog roka, pravo na eventualnu otpremninu i način na koji je ona izračunata.
Važno je pogledati i ugovor o radu, pravilnik te kolektivni ugovor ako se primjenjuje.
Kod otpremnine posebno provjerite prosječnu mjesečnu plaću ostvarenu u tri mjeseca prije prestanka ugovora te broj navršenih godina rada kod tog poslodavca.
Razlika može biti značajna.
Radnik s deset ili dvadeset godina staža kod istog poslodavca može imati pravo na otpremninu vrijednu nekoliko mjesečnih plaća, zbog čega računicu vrijedi napraviti prije završetka radnog odnosa.
