Državni proračun za 2027. trebao bi imati 37,3 milijarde eura prihoda i 41,5 milijardi eura rashoda, prema prijedlogu koji je premijer Andrej Plenković predstavio na sjednici Vlade u subotu, 14. studenoga 2026. U odnosu na ovu godinu prihodi bi porasli za dva posto, a rashodi za nešto više od dva posto.
Proračunski plan polazi od gospodarskog rasta od 2,1 posto u 2027. te usporavanja inflacije na 2,7 posto. Za deficit općeg proračuna predviđena je razina od 2,9 posto BDP-a, dok bi udio javnog duga u BDP-u trebao pasti na 55,3 posto. Projekcije za sljedeće dvije godine predviđaju rast BDP-a od 2,2 posto u 2028. i 2,1 posto u 2029., što bi, prema Plenkovićevim riječima, i dalje bilo iznad prosjeka Europske unije i europodručja.
Premijer je pritom upozorio na okolnosti globalnih sukoba, energetskih šokova i inflatornih pritisaka. “Na ovaj način Hrvatska osigurava stabilan makroekonomski okvir, proračunsku ravnotežu unatoč brojnim zahtjevnim i izazovnim okolnostima u kojima se nalazimo i mi i cijeli svijet, pa i Europa naravno”, izjavio je.
Za mirovinski sustav prijedlogom je namijenjeno gotovo 11 milijardi eura, odnosno 875 milijuna više nego 2026. Plenković je najavio daljnji rast mirovina, pozivajući se na poboljšanu formulu usklađivanja, povećani osobni dodatak i izuzimanje mirovina od poreza na dohodak.
Među mjerama koje se izravno odnose na troškove kućanstava najavio je i nastavak ograničavanja cijena struje i plina. Dosadašnji učinak tih mjera ocijenio je važnim za građane i druge korisnike u suočavanju s energetskom krizom i poskupljenjima energenata tijekom posljednjih šest godina.
Stambenoj politici u 2027. namijenjeno je 246 milijuna eura za provedbu nacionalnog plana. Izdvajajući priuštivo stanovanje kao ključni prioritet Vlade, premijer je najavio da će početi gradnja tisuću stanova za tu namjenu na području 16 gradova i općina.
U osnovnoškolskom obrazovanju planirano je 220 milijuna eura za izgradnju i opremanje škola radi stvaranja uvjeta za cjelodnevnu nastavu. Uz ta ulaganja, prema najavi, nastavit će se osiguravati besplatni udžbenici, prehrana i prijevoz učenika osnovnih škola.
Od zdravstvenih ulaganja Plenković je izdvojio 237 milijuna eura za nacionalnu dječju bolnicu. Govorio je i o radovima na novom kompleksu Klinike za infektivne bolesti Fran Mihaljević, obnovi KB-a Dubrava te završetku obnove KBC-a Zagreb nakon potresa.
Pročitajte još
Uz dosadašnja ulaganja u Rijeci, Puli, Bjelovaru i Varaždinu, naveo je plan novog KBC-a Osijek te pripremu uvjeta za novi KBC u Splitu i opću bolnicu u Šibeniku. Spomenuo je i centar za hitnu medicinu u Slavonskom Brodu, dnevnu bolnicu u Velikoj Gorici te sedam novih objekata hitne pomoći u Istri.
Za projekte gospodarenja otpadom u prijedlogu je predviđeno 200 milijuna eura. Tim bi se novcem financirali sanacija zatvorenih odlagališta, izgradnja centara za gospodarenje otpadom i postrojenja za energetsku oporabu otpada, odnosno energana.
Ministarstvu obrane proračun bi porastao s 1,640 milijardi na 2,005 milijardi eura. Plenković je ustvrdio da se povećanjem izdvajanja za sigurnost i obranu prelazi razina od dva posto BDP-a, koju je povezao s kriterijima NATO-a.
Modernizacija vojske, prema njegovu izlaganju, obuhvaća tenkove Leopard, raketne sustave Himars i Chunmoo, besposadne letjelice, višenamjenski brod, korvetu te unapređenje sposobnosti Rafalea. Uz nastavak temeljnog vojnog osposobljavanja, najavljen je i povratak vojske u različite dijelove Hrvatske. Kao cilj je naveo povratak u Baranju ulaganjem u vojarnu u Belom Manastiru.
Premijer je među sigurnosne prioritete uvrstio i policiju, vatrogastvo, civilnu zaštitu te snažniji nadzor granice Europske unije i schengenskog prostora. Za te bi namjene, rekao je, novi europski višegodišnji financijski okvir trebao osigurati znatno veća sredstva.
