Prijetnje novinarima u Splitu ponovno su u središtu pozornosti nakon objava njihovih fotografija s prijetećim porukama i natpisa kojima ih se naziva „crvima“. Sudac istrage Županijskog suda u Splitu 30. listopada odredio je mjeru opreza 29-godišnjaku osumnjičenom za prijetnje jedanaestero novinara i jednom političkom analitičaru.
Prema navodima Ravnateljstva policije, osumnjičenik je 18. listopada na društvenoj mreži objavio kolaž njihovih fotografija uz tekst koji je policija ocijenila izravnom prijetnjom. Objava je bila povezana s nezadovoljstvom medijskim izvještavanjem o događajima u Splitu, nakon kojih je nekim pripadnicima navijačke skupine određen istražni zatvor.
Općinsko državno odvjetništvo u Splitu nakon ispitivanja osumnjičenika predložilo je određivanje istražnog zatvora zbog opasnosti od ponavljanja kaznenog djela. Sudac istrage ipak mu je odredio mjeru opreza javljanja policiji jednom tjedno. Kazneni postupak nije okončan.
Na ozbiljnost prijetnji upozorila je i mreža SafeJournalists. Osim objava s fotografijama novinara, zabilježene su poruke u kojima ih se naziva „crvima“, prijeteći komentari te prikazi nasilja nad medijskim djelatnicima.
Jedan od ranijih slučajeva već je dobio sudski rasplet. Općinski sud u Splitu 16. rujna osudio je 57-godišnjaka na šest mjeseci zatvora, uvjetno uz rok kušnje od tri godine, zbog prijetnje novinaru Siniši Vukoviću.
Pročitajte još
Incident se dogodio 7. svibnja na splitskoj Rivi. Muškarac je najprije vrijeđao Vukovića zbog njegova novinarskog rada, a zatim uzeo motiku i krenuo prema njemu. Novinar se sa suprugom udaljio i događaj prijavio policiji.
Policijski podaci pokazuju razmjere problema
Policija je tijekom 2024. godine evidentirala 16 kaznenih djela počinjenih na štetu 14 novinara i medijskih djelatnika. Tijekom 2025. zabilježena su 22 slučaja i 29 oštećenih osoba.
Konačna statistika za 2026. godinu još nije dostupna. Prema dosadašnjim policijskim evidencijama navedenima u izvornom materijalu, zabilježeno je oko 20 događaja u kojima postoji sumnja na kaznena djela na štetu novinara i drugih medijskih djelatnika, većinom prijetnje.
Policija u takvim slučajevima provodi kriminalistička istraživanja, analizira digitalne tragove i, kada su ispunjeni zakonski uvjeti, može zatražiti podatke od telekomunikacijskih operatera i internetskih platformi.
Korištenje anonimnog ili lažnog profila ne znači da identitet počinitelja nije moguće utvrditi. Ipak, policija upozorava da svaka uvredljiva ili neprimjerena objava ne predstavlja automatski kazneno djelo.
Gašpar: Prijetnje su utjecale na moje zdravlje i sigurnost obitelji
Novinar i urednik portala Morski.hr Jurica Gašpar dobro poznaje posljedice prijetnji zbog novinarskog rada. Kaže da su one ozbiljno utjecale na njegov život, zdravlje i sigurnost obitelji.
„Javnosti su već poznate prijetnje organiziranja cijele jedne interesne skupine kako bi planirali moju otmicu, vožnju u prtljažniku ili skidanje golog na Vidovoj gori na otoku Braču“, rekao je Gašpar.
Govori i o izravnim prijetnjama smrću, zbog kojih se vode sudski postupci, dok su u nekim predmetima već donesene pravomoćne odluke.
Zbog dojave da mu organizirana skupina namjerava nauditi, u jednom je razdoblju morao premjestiti redakciju te organizirati zaštitu sebe i svoje obitelji.
Pročitajte još
„Prijetnje vrlo ozbiljno utječu na zdravlje i rad novinara. U mom slučaju to se odrazilo na moje zdravstveno stanje kao i potrebu da organiziram zaštitu sebe i svoje obitelji“, istaknuo je.
Gašpar smatra da sve institucije ne prepoznaju jednako ozbiljnost prijetnji. Ipak, naglašava da su njegove prijave zagrebačkoj policiji obrađene profesionalno i da su rezultirale sudskim postupcima.
U redakciji portala Morski.hr ozbiljne prijetnje prosljeđuju nadležnim institucijama, uvredljive komentare uglavnom uklanjaju, a korisnicima lažnih profila koji zloupotrebljavaju komentiranje onemogućuju daljnje sudjelovanje.
Na uvrede kojima se novinare naziva „crvima“ Gašpar odgovara da je riječ o korisnim životinjama koje od izmeta stvaraju plodni humus. Nada se, kaže, da će takva plodna zemlja u budućnosti uroditi zdravim plodovima.
Gdje završava sloboda govora, a počinje zastrašivanje?
Slučajevi prijetnji otvaraju i pitanje odgovornosti društvenih mreža te portala koji omogućuju komentiranje sadržaja.
Na razini Europske unije Akt o digitalnim uslugama uređuje obveze internetskih platformi u postupanju s nezakonitim sadržajem. U Hrvatskoj je za koordinaciju provedbe zadužen HAKOM, dok policija i državno odvjetništvo postupaju kada postoji sumnja na kazneno djelo.
Pitanjem regulacije platformi bave se i Ulrike Klinger, Daniel Kreiss i Bruce Mutsvairo u knjizi „Platforme, moć i politika“. Autori upozoravaju na složenost određivanja granica između slobode izražavanja, govora mržnje i zastrašivanja te na nedostatak jedinstvenog modela regulacije.
Ministarstvo unutarnjih poslova, Hrvatsko novinarsko društvo i Sindikat novinara Hrvatske još su u rujnu 2023. potpisali sporazum o suradnji radi stvaranja sigurnijeg okruženja za novinare.
HND i SNH sada dodatno upozoravaju na problem kampanjom „Hrabrost ima ime“. Plakatima postavljenima u Zagrebu i javnim porukama žele naglasiti da novinari i novinarke nisu sami te da njihov rad zaslužuje podršku društva, a ne prijetnje i zastrašivanje.
Novinarske organizacije ističu da novinari istražuju nepravilnosti, razotkrivaju korupciju i zlouporabe moći te javnosti donose informacije koje bi inače mogle ostati skrivene.
Pritom naglašavaju da je kritika novinarskog rada legitimna i potrebna, ali da prijetnje, pozivi na nasilje i organizirane kampanje zastrašivanja nisu prihvatljiv oblik izražavanja.
Upozoravaju da takvi postupci ne ugrožavaju samo pojedine novinare nego i slobodu medija te pravo građana na pravodobne i pouzdane informacije.
