U hrvatskim rodilištima tijekom 2025. godine rođeno je 33.062 djece, odnosno 352 više nego godinu prije. Nakon dvije godine pada zabilježen je blagi oporavak broja poroda, no žene u Hrvatskoj sve se kasnije odlučuju na majčinstvo, dok gotovo svaki treći porod završava carskim rezom. Pokazuju to najnoviji podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ).
U hrvatskim zdravstvenim ustanovama prošle godine obavljena su 32.584 poroda, što je 401 više nego 2024. godine.
Od ukupno 33.062 rođene djece, 32.936 bilo je živorođeno, a 126 mrtvorođeno. U prvih sedam dana života umrlo je 57 novorođenčadi.
Iako je riječ o pozitivnom pomaku u broju rođenih, Hrvatska je još daleko od brojki otprije nekoliko godina. Primjerice, 2018. godine zabilježena su 36.752 poroda, odnosno 4168 više nego prošle godine.
Žene u Hrvatskoj sve kasnije postaju majke
Najviše poroda tijekom 2025. godine, njih 35,2 posto, zabilježeno je među ženama u dobi od 30 do 34 godine. Gotovo 29 posto rodilja imalo je između 25 i 29 godina, dok je gotovo petina bila u dobi od 35 do 39 godina.
Gotovo četvrtinu živorođene djece rodile su žene u dobi od 35 ili više godina.
Podaci potvrđuju dugoročnu promjenu. Od 2016. godine najviše žena u Hrvatskoj rađa između 30. i 34. godine, dok je ranije najzastupljenija bila dobna skupina od 25 do 29 godina.
HZJZ kasnije majčinstvo povezuje s duljim školovanjem, kasnijim zapošljavanjem, poteškoćama pri rješavanju stambenog pitanja te promjenama u životnim prioritetima.
Među rodiljama su bile i 143 maloljetnice, što je 20 manje nego 2024. godine.
Gotovo polovica žena, odnosno 47,7 posto, prvi je put rodila, dok je približno trećina rodila drugo dijete.
U hrvatskim rodilištima zabilježena su i 474 blizanačka poroda te dva poroda trojki.
Gotovo svaki treći porod završava carskim rezom
Jedan od trendova na koji HZJZ posebno upozorava jest kontinuirani rast broja carskih rezova.
Tijekom 2025. godine carskim rezom dovršena su 9662 poroda, što čini 29,7 posto svih poroda.
Godinu prije udio carskih rezova iznosio je 29 posto, a 2023. godine 28,8 posto.
HZJZ ističe da odluka o operativnom dovršetku poroda mora biti medicinski opravdana i utemeljena na stručnim smjernicama.
Kao moguće razloge povećanja udjela carskih rezova navodi i utjecaj želja trudnica na odluku o načinu poroda te oprez liječnika zbog mogućih pravnih posljedica u slučajevima komplikacija.
Prema izvješću, gotovo 70 posto rodilja imalo je najmanje devet pregleda tijekom trudnoće, dok su 73 žene rodile bez ijednog prethodnog pregleda.
Smanjena smrtnost djece u razdoblju oko poroda
Pozitivan pomak zabilježen je u pokazateljima perinatalne smrtnosti, koja obuhvaća mrtvorođenu djecu i novorođenčad koja umru tijekom prvih sedam dana života.
Stopa perinatalne smrtnosti smanjena je s 5,8 na 5,5 promila, prema nacionalnim kriterijima praćenja HZJZ-a. U 2023. godini iznosila je 6,6 promila.
Tijekom 2025. godine zbog komplikacija povezanih s trudnoćom, porodom ili babinjem umrla je jedna žena, dok su godinu prije zabilježena tri takva slučaja.
HZJZ pritom napominje da statistika hrvatskih rodilišta uključuje svu djecu rođenu u zdravstvenim ustanovama, bez obzira na prebivalište majke. Zbog drukčije metodologije ti se podaci razlikuju od službene statistike rođenih koju objavljuje Državni zavod za statistiku.
