U Hrvatskoj su tijekom 2025. godine evidentirana 3102 namjerna pobačaja, gotovo deset posto više nego godinu prije i najviše u posljednjih 12 godina. Ukupan broj pobačaja svih vrsta, uključujući spontane i druge gubitke trudnoće, porastao je na 8545, pokazuju najnoviji podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ).
Prema izvješću HZJZ-a, broj namjernih prekida trudnoće povećan je za 274 u odnosu na 2024. godinu, kada ih je bilo 2828.
Ukupno je u hrvatskim zdravstvenim ustanovama evidentirano 8545 pobačaja svih vrsta, odnosno 512 više nego prethodne godine. Riječ je o porastu od 6,4 posto.
Međutim, HZJZ napominje da pri usporedbi podataka treba uzeti u obzir i poboljšanja u sustavu prijavljivanja pobačaja.
Najviše namjernih pobačaja od 2013. godine
Broj namjernih pobačaja posljednjih je godina oscilirao. Tijekom 2022. godine evidentirano ih je 3038, u 2023. godini 3015, a godinu poslije 2828.
Prošlogodišnjih 3102 predstavlja najveći broj od 2013. godine. Unatoč tome, namjernih pobačaja i dalje je znatno manje nego prije petnaestak godina, kada ih je godišnje bilo više od četiri tisuće.
Prema podacima HZJZ-a, među prijavljenim namjernim pobačajima 82 posto obavljeno je na zahtjev žene, 4,8 posto zbog ugroženog zdravlja žene, a 3,2 posto zbog utvrđenih malformacija ploda.
Istodobno je porastao i broj spontanih pobačaja, s 1479 u 2024. na 1746 u 2025. godini.
U ukupnu statistiku uključeni su i drugi oblici gubitka trudnoće, među kojima su trudnoće koje su prestale napredovati te izvanmaternične trudnoće.
Najviše pobačaja među ženama u tridesetim godinama
Gotovo 42 posto namjernih pobačaja evidentirano je među ženama u dobi od 30 do 39 godina, dok se nešto više od 40 posto odnosilo na žene u dvadesetim godinama.
Među djevojkama mlađima od 20 godina zabilježena su 204 namjerna pobačaja, što je 24 više nego prethodne godine.
Od tog broja 58 slučajeva odnosilo se na maloljetnice, a 146 na djevojke u dobi od 18 i 19 godina.
Najveći udio namjernih pobačaja, 29,7 posto, zabilježen je među ženama koje prethodno nisu rodile. Slijede žene s dvoje djece, s udjelom od 22,5 posto, te žene s jednim djetetom, s 18,9 posto.
Podaci HZJZ-a pokazuju i da u više od dvije trećine prijavljenih slučajeva namjernog pobačaja na zahtjev žene prije začeća nije korištena nijedna metoda kontracepcije.
Najviše stope u Međimurskoj i Karlovačkoj županiji
Promatrajući broj namjernih pobačaja u odnosu na broj žena generativne dobi, najviše stope zabilježene su u Međimurskoj i Karlovačkoj županiji.
Najniže stope imale su Splitsko-dalmatinska i Dubrovačko-neretvanska županija.
Gotovo 79 posto prijavljenih pobačaja dogodilo se tijekom prvih deset tjedana trudnoće, dok je 15 posto evidentirano u kasnijoj trudnoći. Za preostalih šest posto slučajeva podatak o trajanju trudnoće nije bio dostupan.
Zabilježeno manje hospitalizacija zbog komplikacija
Tijekom 2025. godine zbog komplikacija povezanih s pobačajem evidentirano je 317 hospitalizacija, dok ih je godinu prije bilo 381.
Prema izvješću HZJZ-a, nije zabilježen nijedan smrtni slučaj povezan s pobačajem.
Zavod upozorava i na nedostatke u prijavljivanju podataka. Za 1799 slučajeva bolnice nisu dostavile zakonom propisane pojedinačne prijave, iako su ti slučajevi bili evidentirani u sustavu bolničkih hospitalizacija.
Ti su podaci naknadno uključeni u ukupnu statistiku, zbog čega se promjene u broju prijavljenih pobačaja ne mogu uvijek izravno tumačiti kao jednaka promjena njihove stvarne učestalosti.
Prema međunarodnim podacima koje navodi HZJZ, Hrvatska i dalje bilježi nižu stopu prijavljenih namjernih pobačaja u odnosu na broj živorođene djece od susjednih zemalja i prosjeka Europske unije.
