Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je u ponedjeljak u Strasbourgu da u Europskoj uniji postoji vrlo malo političke volje za dopuštanje nastavka nezakonitih migracijskih tokova. Ocijenio je i da će europska migracijska politika u budućnosti postajati sve stroža.
Govoreći na Svjetskom forumu za demokraciju u Vijeću Europe, Plenković je ilegalne migracije, energetsku sigurnost i perspektivu mladih izdvojio među ključnim izazovima za očuvanje demokracije.
Plenković: Postoje granice europske solidarnosti
Premijer je ocijenio da su migracije tijekom proteklog desetljeća snažno utjecale na europsku političku scenu, posebno nakon migracijske krize 2015. i 2016. godine.
„Nijedan drugi politički događaj – poput migracijske krize iz 2015. i 2016. godine – nije toliko promijenio politički krajolik diljem europskih država”, rekao je Plenković.
Pročitajte još
Naglasio je da europske države moraju biti svjesne granica svojih mogućnosti kada je riječ o solidarnosti.
Prema njegovim riječima, među čelnicima država članica EU-a postoji vrlo malo spremnosti za nastavak nezakonitih migracijskih tokova prema europskim zemljama.
„Štoviše, vjerujem da će se ta politika s vremenom dodatno postrožiti”, poručio je.
Skupa energija slabi povjerenje u institucije
Plenković je upozorio i na povezanost cijena energije, životnog standarda i političke stabilnosti.
Istaknuo je da visoki troškovi grijanja, prijevoza i proizvodnje povećavaju nesigurnost građana, a time mogu oslabiti i njihovo povjerenje u demokratske institucije.
Prema njegovoj ocjeni, takve okolnosti mogu pogodovati populizmu i političkoj radikalizaciji, osobito u zajednicama koje snažno ovise o automobilskom prijevozu i cijenama goriva.
Premijer smatra da Europa mora istodobno štititi kupovnu moć građana i ulagati u čistu energiju, energetsku učinkovitost i zelenu tranziciju. Time bi se, ocijenio je, smanjila ovisnost o vanjskim dobavljačima i osjetljivost na cjenovne poremećaje.
Osvrnuo se i na hrvatske mjere pomoći tijekom energetskih kriza, ustvrdivši da su pridonijele očuvanju socijalne kohezije i zaštiti životnog standarda.
Mladi moraju imati mogućnost zapošljavanja i rješavanja stambenog pitanja
Poseban dio govora posvetio je mladima i njihovu povjerenju u demokratski sustav.
„Mladim generacijama potreban je dokaz da demokracija funkcionira u njihovu korist”, rekao je Plenković.
Naglasio je važnost dostupnog stanovanja, zapošljavanja, ekonomske sigurnosti i stvarnih mogućnosti sudjelovanja mladih u društvenom i političkom životu.
Prema njegovim riječima, demokratske institucije povjerenje građana moraju opravdavati konkretnim rezultatima, a ne samo političkim obećanjima.
Poruka susjednim državama o ratnim zločinima i europskom putu
Govoreći o sigurnosti i pomirenju, Plenković je poručio da se trajna stabilnost na zapadnom Balkanu mora temeljiti na istini, vladavini prava i suočavanju s prošlošću.
Posebno je istaknuo potrebu odbacivanja veličanja ratnih zločinaca.
Ponovio je da Hrvatska podržava europsku perspektivu susjednih zemalja, ali uz uvjet provođenja konkretnih reformi i poštovanja zajedničkih europskih vrijednosti.
Osvrnuo se i na rusku agresiju na Ukrajinu, istaknuvši da hrvatska podrška Ukrajini ostaje čvrsta. Upozorio je na važnost poštovanja međunarodnog prava i odgovornosti za ratne zločine.
Premijer je pritom naglasio da dezinformacije i hibridne prijetnje ugrožavaju izbore, neovisnost institucija i vladavinu prava.
Trideset godina članstva Hrvatske u Vijeću Europe
Plenković je na Svjetskom forumu za demokraciju govorio u povodu 30. obljetnice prijema Hrvatske u Vijeće Europe.
Hrvatska je članica te organizacije od 6. studenoga 1996. godine.
Premijer je podsjetio da je članstvo u Vijeću Europe bilo važan korak u međunarodnoj afirmaciji Hrvatske te da je zemlja u međuvremenu postala članica Europske unije, NATO-a, eurozone i schengenskog prostora.
Naglasio je da su neovisni sudovi, slobodni mediji i parlamentarni nadzor temelj demokratske sigurnosti te da ih treba štititi u razdoblju sve izraženijih političkih i tehnoloških izazova.
