Božićna pšenica tradicionalno se sije na Svetu Barbaru, 4. prosinca, ili na Svetu Luciju, 13. prosinca. Ove godine prvi datum pada u petak, a drugi u nedjelju. Oba su dio hrvatske božićne tradicije, a izbor najčešće ovisi o običajima pojedinog kraja i obitelji.
Pšenica posijana početkom prosinca ima više vremena za rast pa će je prije Božića možda trebati podrezati. Ona posijana na Svetu Luciju raste kraće, ali uz dovoljno svjetlosti, topline i pravilno zalijevanje također može postati gust i zelen blagdanski ukras.
Običaj je posebno raširen u Hrvatskoj i drugim srednjoeuropskim zemljama. Prema Hrvatskoj enciklopediji, božićno žito simbolizira obnovu života, rast i obilje, a tradicionalno se čuva do Bogojavljenja, odnosno Sveta tri kralja, 6. siječnja.
Kako pravilno posijati božićnu pšenicu?
Za uzgoj su potrebni sjeme pšenice, plitka posuda, malo zemlje ili vate te voda. Najbolje je odabrati zdravo, netretirano sjeme namijenjeno klijanju.
Sjeme se može namočiti u vodi večer prije sijanja i ostaviti preko noći. Tako će upiti vlagu potrebnu za početak klijanja. Sljedećeg jutra vodu treba ocijediti.
Pročitajte još
Na dno plitke posude stavite nekoliko centimetara zemlje ili sloj vate. Podlogu lagano navlažite, a zatim po površini ravnomjerno rasporedite zrna pšenice. Želite li gustu pšenicu, zrna mogu biti blizu jedno drugome, ali nije dobro slagati ih u nekoliko debelih slojeva.
Ako koristite zemlju, sjeme možete prekriti vrlo tankim slojem supstrata. Kod uzgoja na vati dovoljno je da zrna imaju dodir s vlažnom podlogom.
Posudu postavite na svijetlo mjesto s ugodnom sobnom temperaturom. Pšenici odgovara dnevna svjetlost, ali treba izbjegavati neposrednu blizinu radijatora i mjesta na kojima se podloga brzo isušuje.
Pročitajte još
Pri povoljnim uvjetima prve klice obično se pojavljuju nakon nekoliko dana.
Najčešća pogreška zbog koje pšenica požuti ili propadne
Jedna od najčešćih pogrešaka jest pretjerano zalijevanje. Pšenici je potrebna stalna vlaga, ali sjeme ne smije stajati u vodi.
Umjesto obilnog zalijevanja, podlogu je bolje redovito provjeravati i prema potrebi navlažiti raspršivačem. Ako je površina još vlažna, dodatna voda nije potrebna. Previše vlage, osobito u posudi bez otvora za otjecanje vode, pogoduje truljenju sjemena i razvoju plijesni.
Važna je i količina svjetlosti. Pšenica koja raste na pretamnom mjestu može razviti duge, tanke i blijede vlati. U tom slučaju treba je premjestiti bliže prozoru, gdje ima više dnevnog svjetla.
Ako se biljke naginju prema jednoj strani, posudu povremeno okrenite kako bi ravnomjernije rasle.
Kada pšenica dovoljno naraste, vrhove možete pažljivo skratiti škarama kako bi izgledala urednije. To je osobito korisno ako je posijana već 4. prosinca i do Božića dosegne veću visinu.
Pročitajte još
Što ako zakasnite sa sijanjem na Svetu Barbaru?
Nije potrebno čekati sljedeću godinu. Pšenica se može posijati bilo kojeg dana između Svete Barbare i Svete Lucije, a u pojedinim hrvatskim krajevima tradicionalno se sijala i 8. prosinca, na blagdan Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije.
Ako je posijete kasnije, do Božića će imati manje vremena za rast. Zato je posebno važno da sjeme bude kvalitetno i da posuda stoji na dovoljno toplom i svijetlom mjestu.
U hrvatskoj tradiciji gustoća i zelenilo božićne pšenice povezivali su se s vjerovanjem o dobroj i rodnoj godini. Pšenica se često povezivala crvenom vrpcom ili hrvatskom trobojnicom, a u sredinu se ponegdje stavljala svijeća.
I danas se taj običaj čuva u brojnim domovima, gdje božićna pšenica zauzima mjesto na blagdanskom stolu, pokraj jaslica ili ispod božićnog drvca.
