Dijabetes tipa 2 može se razvijati godinama, a da osoba ne primijeti izražene zdravstvene tegobe. Pojačana žeđ, učestalo mokrenje, neobjašnjiv umor i zamagljen vid među najčešćim su znakovima povišenog šećera u krvi. No bolest se može otkriti i kod ljudi koji nemaju nijedan od tih simptoma.
Upravo je rano otkrivanje u središtu ovogodišnjeg Svjetskog dana šećerne bolesti, koji se obilježava u subotu, 14. studenoga. Međunarodna dijabetička federacija za razdoblje 2026. – 2027. odabrala je temu ranog djelovanja, s naglaskom na pravodobnu dijagnozu i smanjenje rizika od komplikacija.
Kod dijabetesa tipa 2 organizam ne koristi inzulin dovoljno učinkovito, a s vremenom ga može proizvoditi i premalo. Zbog toga se glukoza nakuplja u krvi. Promjene često nastaju postupno, pa osoba može živjeti s povišenim šećerom dulje vrijeme prije nego što se pojave tegobe.
Jedan od znakova koji se mogu pojaviti jest neuobičajeno jaka žeđ. Kada je razina šećera u krvi visoka, bubrezi pokušavaju izlučiti višak glukoze mokraćom, što može dovesti do češćeg mokrenja i pojačanog gubitka tekućine.
Osoba može primijetiti da tijekom dana pije više vode nego prije, a noću se češće budi zbog odlaska na toalet. Takve promjene ne znače automatski da ima dijabetes, ali ako potraju ili se pojave zajedno s drugim simptomima, razlog su za razgovor s liječnikom.
Pročitajte još
Čest je i osjećaj umora koji nije razmjeran svakodnevnim aktivnostima. Povišena razina šećera može biti povezana i sa zamagljenim vidom, pojačanom gladi te nenamjernim gubitkom tjelesne težine.
Na šećernu bolest mogu upućivati i rane koje sporije zacjeljuju, učestale infekcije te trnci ili smanjen osjet u stopalima i šakama. Takvi simptomi mogu imati i druge uzroke, zbog čega dijagnozu nije moguće postaviti samo na temelju onoga što osoba primjećuje.
Poseban je problem što dijabetes tipa 2 ne mora izazivati nikakve jasne tegobe. Izostanak simptoma zato nije pouzdan znak da je razina glukoze u krvi uredna.
Pročitajte još
Tko bi trebao provjeriti šećer u krvi?
Hrvatski zavod za javno zdravstvo upozorava da je kontrola šećera posebno važna za osobe s povećanim rizikom od dijabetesa tipa 2.
Veći rizik imaju osobe s prekomjernom tjelesnom težinom, one čiji roditelji ili braća i sestre imaju dijabetes tipa 2 te osobe koje nisu dovoljno tjelesno aktivne. Rizik raste i s dobi, ali bolest se može pojaviti i kod mlađih ljudi.
Na kontrolu bi trebale obratiti pozornost i osobe s povišenim krvnim tlakom ili masnoćama u krvi, žene koje su tijekom trudnoće imale gestacijski dijabetes te žene sa sindromom policističnih jajnika.
HZJZ među razlozima za provjeru navodi i to ako osoba nije kontrolirala šećer u krvi tijekom posljednje dvije godine. Koliko često treba ponavljati pretrage ovisi o dobi, zdravstvenom stanju, ranijim nalazima i procjeni liječnika.
Prvi korak obično je razgovor s liječnikom obiteljske medicine, koji može odrediti odgovarajuće laboratorijske pretrage.
Jedna od njih jest mjerenje glukoze u krvi natašte. Koristi se i HbA1c, odnosno glikirani hemoglobin, koji pokazuje prosječnu razinu šećera u krvi tijekom približno prethodna dva do tri mjeseca.
Pročitajte još
Ovisno o nalazima, liječnik može zatražiti dodatne pretrage, uključujući test opterećenja glukozom. Za postavljanje dijagnoze važni su laboratorijski rezultati i njihovo stručno tumačenje, a ne samo jedno mjerenje kućnim aparatom.
Ako su prisutni jaka žeđ i učestalo mokrenje, ne treba čekati redoviti preventivni pregled. Naglo pogoršanje stanja, osobito uz povraćanje, bolove u trbuhu, ubrzano disanje ili smetenost, zahtijeva hitnu medicinsku procjenu.
Rano otkrivanje važno je zato što dugotrajno povišena razina šećera može oštetiti krvne žile i živce. Dijabetes je povezan s povećanim rizikom od bolesti srca, moždanog udara, oštećenja bubrega i vida.
Dijabetes tipa 2 moguće je u određenim slučajevima spriječiti ili odgoditi promjenama životnih navika. Redovita tjelesna aktivnost, uravnotežena prehrana, održavanje odgovarajuće tjelesne težine i nepušenje mogu smanjiti rizik, ali ne uklanjaju ga potpuno.
Ovogodišnja kampanja povodom Svjetskog dana šećerne bolesti zato ne naglašava samo prepoznavanje simptoma. Jednako je važna poruka da osobe s povećanim rizikom mogu razgovarati s liječnikom o testiranju i prije nego što primijete bilo kakve promjene.
O razmjerima bolesti u Hrvatskoj već smo pisali u članku Više od 400.000 ljudi u Hrvatskoj ima dijabetes: službeni podaci otkrivaju koliko je bolest pod kontrolom.
