Kod mnogih oboljelih komplikacije dijabetesa prisutne su već kada im se postavi dijagnoza, upozorava endokrinologinja i dijabetologinja KB-a Dubrava Katica Letinić Kravaršćan, čije izjave povodom Svjetskog dana šećerne bolesti objavljuje index.hr. Zato, uz pravodobno otkrivanje, naglašava važnost dobre regulacije bolesti tijekom liječenja.
„Veliki broj oboljelih kod postavljanja dijagnoze ima već razvijene komplikacije”, upozorava liječnica. Dugotrajno povišen šećer može oštetiti bubrege, živce i mrežnicu oka te povećati rizik od srčanog i moždanog udara i bolesti perifernih arterija. Dijabetičko stopalo, pri kojem su prisutni oštećenje živaca, poremećena cirkulacija i infekcije, ubraja se među vodeće uzroke amputacija donjih udova.
Za smanjenje tih rizika nije dovoljno usmjeriti se samo na vrijednosti šećera. Letinić Kravaršćan ističe i kontrolu krvnog tlaka i masnoća u krvi, prestanak pušenja te redovito tjelesno kretanje. „Da bismo postigli bolje ishode u liječenju šećerne bolesti, potrebno je što ranije otkriti bolest, težiti boljoj regulaciji tijekom liječenja i prevenirati nastanak kroničnih komplikacija”, kaže.
Posebno upozorava i na akutne komplikacije: hipoglikemiju, dijabetičku ketoacidozu, hiperosmolarno hiperglikemijsko stanje i laktacidozu. Ta stanja, navodi, mogu ugroziti život i zahtijevaju bolničko liječenje.
Otkrivanje bolesti otežava to što dijabetes tipa 2 dugo ne mora izazivati izražene tegobe. Na njega mogu upozoravati pojačana žeđ, umor, zamagljen vid, učestalo mokrenje i gubitak tjelesne mase koji se ne može objasniti. Liječnica zato savjetuje povremene kontrole šećera i prije pojave simptoma, osobito osobama starijima od 45 godina, onima s viškom tjelesne mase te osobama koje u obitelji imaju oboljele od dijabetesa.
Pročitajte još
Među razlozima porasta broja oboljelih izdvaja nasljedne čimbenike, manje tjelesne aktivnosti i veći unos visokokalorične hrane. Procjenjuje se da u Hrvatskoj s dijabetesom živi više od pola milijuna ljudi. Prema podacima HZJZ-a navedenima u izvještaju, šećerna bolest bila je 2024. četvrti vodeći uzrok smrti u Hrvatskoj, s udjelom od 7,9 posto.
U svijetu s dijabetesom živi 589 milijuna ljudi u dobi od 20 do 79 godina, a prema navedenoj projekciji do 2050. moglo bi ih biti 852,5 milijuna. Četvero od desetero oboljelih nema postavljenu dijagnozu. Od 3,4 milijuna smrti povezanih s dijabetesom i njegovim komplikacijama u 2024., gotovo 40 posto zabilježeno je među osobama u dobi od 20 do 59 godina.
U praćenju bolesti sve su važniji kontinuirani mjerači glukoze, objašnjava Letinić Kravaršćan. Njihovi senzori na koži mjere glukozu u međustaničnoj tekućini, bilježe promjene vrijednosti i mogu upozoriti na opasne padove.
Pročitajte još
Dostupnost liječenja drugi je važan dio skrbi. Kao primjere projekata koji je nastoje poboljšati liječnica navodi telemedicinske usluge za oboljele na otocima te mobilne ljekarne u vozilima i brodicama, kojima se olakšava pristup lijekovima.
Svjetski dan šećerne bolesti obilježava se 14. studenoga, na rođendan Fredericka Bantinga, jednog od otkrivača inzulina 1921. godine. Ovogodišnja tema „Rano djelovanje na dijabetes” povezuje pravodobno otkrivanje bolesti, dostupnost skrbi i smanjenje rizika od komplikacija.
