Plaće u Hrvatskoj posljednjih godina rastu, ali raste i iznos koji od ukupnog troška rada odlazi na poreze i doprinose. Prema najnovijoj analizi koju je objavio Index, porezi i doprinosi za medijalnu plaću u kolovozu 2026. činili su približno 38 posto ukupnog troška rada, dok se taj udio u razdoblju do 2021. uglavnom kretao između 33 i 34 posto. Iako nije uveden novi porez na plaće, sve veći dio ukupnog troška rada ne završava na računu zaposlenika.
Zašto se to događa, koliko zapravo košta radnik koji prima određenu plaću i koja je razlika između bruto i neto iznosa?
Odgovor se krije u načinu obračuna doprinosa, poreza na dohodak i osobnog odbitka koji u Hrvatskoj iznosi 600 eura mjesečno.
Porezi i doprinosi odnose 38 posto ukupnog troška rada
U analizi koju je za Index napisao Nenad Bakić navodi se da je udio poreza i doprinosa u ukupnom trošku rada za medijalnu plaću dosegnuo približno 38 posto.
Riječ je o takozvanom poreznom klinu, odnosno pokazatelju koji uspoređuje ukupni trošak rada za poslodavca s iznosom neto plaće koju zaposlenik prima.
Pročitajte još
Važno je naglasiti da to ne znači da svaki radnik u Hrvatskoj plaća porez od 38 posto.
U taj izračun ulaze doprinosi za mirovinsko i zdravstveno osiguranje te porez na dohodak. Pritom se dio mirovinskih doprinosa uplaćuje i na osobni račun osiguranika u drugom mirovinskom stupu.
Stvarno opterećenje razlikuje se ovisno o visini plaće, osobnim olakšicama, mjestu prebivališta i drugim zakonskim okolnostima.
Prema spomenutoj analizi, udio davanja kod nižih plaća povećao se s približno 30 posto u 2021. na oko 34 posto u 2026. godini.
To pokazuje da rast poreznog opterećenja nije jednak za sve skupine zaposlenika.
Koliko zapravo košta radnik s bruto plaćom od 2.000 eura?
Razliku između bruto plaće, neto plaće i ukupnog troška rada najlakše je objasniti na konkretnom primjeru.
Pretpostavimo da radnik ima ugovorenu bruto plaću od 2.000 eura, nema uzdržavanih članova obitelji ni dodatnih poreznih olakšica te se na njegovu plaću primjenjuje niža stopa poreza na dohodak od 20 posto.
U standardnom obračunu, bez posebnih oslobođenja i umanjenja, iznosi su sljedeći:
- Bruto plaća: 2.000 eura
- Doprinosi za mirovinsko osiguranje, ukupno 20 posto: 400 eura
- Dohodak nakon mirovinskih doprinosa: 1.600 eura
- Osnovni osobni odbitak: 600 eura
- Porezna osnovica: 1.000 eura
- Porez na dohodak od 20 posto: 200 eura
- Neto plaća radnika: 1.400 eura
- Doprinos za zdravstveno osiguranje na plaću, 16,5 posto: 330 eura
- Ukupni trošak poslodavca: 2.330 eura
Dakle, poslodavac u ovom primjeru za radnika mjesečno izdvaja ukupno 2.330 eura, dok zaposlenik na bankovni račun prima 1.400 eura.
Razlika iznosi 930 eura mjesečno.
To je približno 39,9 posto ukupnog troška rada.
Od navedenih 930 eura, 400 eura odlazi na mirovinske doprinose, 330 eura na zdravstveno osiguranje, a 200 eura na porez na dohodak.
Ovaj je primjer ilustrativan. Stopa od 20 posto nije jednaka u svim gradovima i općinama, a stvarni obračun može biti drukčiji zbog osobnih olakšica i posebnih propisa.
Kolike su plaće u Hrvatskoj prema najnovijim podacima?
Državni zavod za statistiku 21. listopada objavio je podatke o plaćama za kolovoz 2026. godine.
Prema tim podacima, prosječna mjesečna neto plaća zaposlenih u pravnim osobama iznosila je 1.543 eura.
U odnosu na kolovoz prošle godine nominalno je bila veća za 6,7 posto, a realno, nakon uračunavanja promjene potrošačkih cijena, za 2,4 posto.
Prosječna bruto plaća iznosila je 2.180 eura.
Međutim, posebno je zanimljiv podatak o medijalnoj neto plaći, koja je iznosila 1.336 eura.
Medijalna plaća znači da je polovica obuhvaćenih zaposlenika imala neto plaću manju ili jednaku tom iznosu, a druga polovica veću ili jednaku.
Zbog toga medijalna plaća često pruža korisniju sliku primanja zaposlenika od samog prosjeka, na koji snažnije utječu vrlo visoke plaće.
Važno je također razlikovati statističke prosjeke i medijane od individualnog obračuna. Prosječna bruto i medijalna neto plaća nisu dva iznosa koja se odnose na istog radnika.
Zašto država i lokalne jedinice prikupljaju više novca i bez novog poreza?
Jedan od glavnih razloga nalazi se u osobnom odbitku.
Osnovni osobni odbitak u Hrvatskoj iznosi 600 eura mjesečno.
To je dio dohotka na koji se ne obračunava porez na dohodak.
Problem nastaje kada plaće rastu, a neoporezivi dio dohotka ostaje isti.
Primjerice, zaposlenik kojemu bruto plaća poraste imat će veći iznos nakon obračuna mirovinskih doprinosa, ali osnovni osobni odbitak i dalje će iznositi 600 eura, ako nema pravo na dodatne olakšice.
Zbog toga veći dio njegova dohotka može postati predmet oporezivanja.
To ne znači nužno da će radnik nakon povišice imati manju neto plaću. U pravilu će mu i neto iznos porasti, ali neće dobiti cijeli iznos povećanja bruto plaće.
Upravo ta razlika jedan je od razloga zbog kojih porezni prihodi mogu rasti brže od samih plaća.
Prema Indexovoj analizi, prihodi od poreza na dohodak lokalnih i regionalnih jedinica u 2025. iznosili su približno 3,9 milijardi eura, što je više nego dvostruko u odnosu na 2021. godinu.
Zašto radnici s jednakom bruto plaćom ne dobivaju jednak neto iznos?
Dva zaposlenika s istom bruto plaćom ne moraju dobiti isti iznos na bankovni račun.
Razlog je u različitim stopama poreza na dohodak te osobnim poreznim olakšicama.
U Hrvatskoj gradovi i općine, u zakonom propisanim granicama, određuju stope poreza na dohodak koje se primjenjuju na njihove porezne obveznike.
Zbog toga ista bruto plaća može rezultirati različitim neto iznosom, ovisno o mjestu prebivališta ili uobičajenog boravišta koje je relevantno za oporezivanje.
Dodatnu razliku čine olakšice za uzdržavanu djecu, druge uzdržavane članove obitelji i određene druge osobne okolnosti.
Radnik koji koristi veći osobni odbitak može plaćati manje poreza od radnika s jednakom bruto plaćom koji nema dodatnih olakšica.
O tome smo već detaljno pisali u članku Porezna olakšica za djecu 2026.: Koliko se povećava osobni odbitak za svako dijete?.
Može li radnik provjeriti plaća li previše poreza?
Može provjeriti podatke na temelju kojih se porez obračunava.
Posebno je važno provjeriti poreznu karticu, odnosno Obrazac PK, na kojem se evidentiraju osobni odbitak, uzdržavani članovi i drugi relevantni podaci.
Ako podaci nisu točni, obračun mjesečnog poreza može se razlikovati od onoga na koji radnik ima pravo.
Primjerice, roditelj koji ispunjava uvjete za poreznu olakšicu, ali ona nije pravilno evidentirana, možda neće ostvarivati odgovarajuće umanjenje poreza tijekom godine.
Poreznu karticu moguće je provjeriti i mijenjati elektronički.
Detaljne upute nalaze se u našem vodiču Porezna kartica online: Kako provjeriti i promijeniti osobni odbitak u ePoreznoj.
Važno je pritom razlikovati pravo na određenu olakšicu od same visine poreznih stopa. Promjena porezne kartice ne znači da radnik može proizvoljno odrediti koliki će porez plaćati.
Hoće li rast plaća i dalje povećavati porezno opterećenje?
To ovisi o budućem kretanju plaća, poreznim stopama, osobnom odbitku i mogućim izmjenama propisa.
Ako plaće nastave rasti, a osnovni osobni odbitak ostane na istoj razini, porez na dohodak kod dijela zaposlenika može rasti brže od bruto primanja.
S druge strane, povećanje osobnog odbitka ili smanjenje lokalnih poreznih stopa moglo bi smanjiti porezno opterećenje, ovisno o okolnostima konkretnog radnika.
Treba imati na umu i da doprinosi nisu isto što i porez na dohodak. Dio njih financira zdravstveno i mirovinsko osiguranje, uključujući osobnu kapitaliziranu mirovinsku štednju.
Zato se rasprava o ukupnom trošku rada ne može svesti samo na pitanje koliko novca država uzima radniku.
Za zaposlenike je najvažnije razumjeti tri iznosa: ugovorenu bruto plaću, neto plaću koja im sjeda na račun i ukupni trošak koji za njihov rad snosi poslodavac.
Upravo razlika između tih iznosa pokazuje koliko rad košta, koliko zaposlenik trenutačno prima i koliko se izdvaja za poreze i sustave socijalnog osiguranja.
Najnoviji podaci ponovno su otvorili pitanje prati li porezni sustav dovoljno brzo rast plaća i kakav učinak to ima na primanja hrvatskih radnika.
Izvori: Državni zavod za statistiku – plaće za kolovoz 2026., gov.hr – Porez na dohodak, Invest Croatia – obračun plaće, Index.hr – analiza Nenada Bakića.
