Hrana za zdravu kožu ne mora biti skupa ni neobična. Mrkva, paprika, rajčica, masna riba, orašasti plodovi i maslinovo ulje sadrže hranjive tvari koje sudjeluju u održavanju normalne strukture i funkcije kože. Iako nijedna namirnica ne može izbrisati bore ili zaustaviti starenje, uravnotežena prehrana može biti važan dio njege kože iznutra.
Kada razmišljamo o njezi kože, najčešće pomislimo na kreme, serume i kozmetičke tretmane. Međutim, koža je najveći organ našeg tijela, a njezino zdravlje ovisi i o hranjivim tvarima koje svakodnevno unosimo.
BBC Future nedavno je analizirao istraživanja o povezanosti prehrane i izgleda kože. Među posebno zanimljivim namirnicama ističu se šareno povrće i voće, zdrave masnoće te fermentirana hrana.
Važno je, međutim, razlikovati dobro poznatu ulogu vitamina u zdravlju kože od obećanja da pojedina hrana može vidljivo pomladiti lice. Za takve tvrdnje znanstveni dokazi često su ograničeni.
Koje su namirnice najbolje za zdravu kožu?
Mrkva, bundeva i zeleno lisnato povrće sadrže karotenoide, biljne pigmente među kojima se nalazi i beta-karoten. Organizam ga prema potrebi može pretvoriti u vitamin A, važan za normalno funkcioniranje kože.
Rajčica je izvor likopena, dok crvena paprika, kivi i agrumi osiguravaju vitamin C.
Upravo vitamin C ima posebnu ulogu jer sudjeluje u stvaranju kolagena, proteina koji koži daje strukturu i čvrstoću. Njegov dovoljan unos važan je za normalno održavanje vezivnog tkiva.
Na jelovniku bi se trebali naći i orašasti plodovi te sjemenke. Bademi, lješnjaci i suncokretove sjemenke sadrže vitamin E, antioksidans koji pomaže u zaštiti stanica od oksidativnog oštećenja.
Posebnu pažnju zaslužuju zdrave masnoće. Maslinovo ulje može biti dobar dio uravnotežene prehrane, a sardine, skuša i losos osiguravaju omega-3 masne kiseline.
One imaju važnu ulogu u organizmu, a njihov mogući utjecaj na upalne procese i zdravlje kožne barijere predmet je znanstvenih istraživanja.
Može li prehrana zaista usporiti nastanak bora?
Na starenje kože utječu genetika, životna dob, sunčevo zračenje, pušenje i druge životne navike. Prehrana je samo jedan dio te složene priče.
Određena istraživanja upućuju na to da redovit unos povrća, voća i zdravih masnoća može pridonijeti zdravijem izgledu kože. Ipak, rezultati nisu dovoljno čvrsti da bi se pojedina namirnica mogla proglasiti pouzdanim sredstvom protiv bora.
Zanimljivo je i sve veće zanimanje za odnos crijevnog mikrobioma i kože.
Fermentirane namirnice poput običnog jogurta i kiselog kupusa mogu biti dio raznolike prehrane. Istražuje se i njihova moguća povezanost sa zdravljem kože, ali takva hrana nije zamjena za liječenje dermatoloških bolesti.
U svakodnevici ne trebaju velike promjene. Doručak može uključivati jogurt i zobene pahuljice, ručak ribu i salatu s paprikom, a međuobrok šaku orašastih plodova.
Važnija od pojedine namirnice jest dosljednost u prehrani tijekom duljeg razdoblja.
Ipak, postoji jedna mjera koju ni najbolja prehrana ne može zamijeniti: zaštita od sunca.
Američka akademija za dermatologiju preporučuje svakodnevnu zaštitu kože od prekomjernog UV zračenja, uključujući odgovarajuću odjeću i kremu širokog spektra zaštite sa SPF-om najmanje 30 kada je koža izložena suncu.
