Drveni peleti mogu oslobađati ugljični monoksid čak i kada peć ne radi i nema izgaranja. Na taj manje poznat rizik upozorava britanska državna agencija za zaštitu zdravlja i sigurnosti na radu (HSE), koja je zabilježila smrtne slučajeve trovanja nakon ulaska u zatvorena skladišta peleta. Poseban oprez potreban je u kućanstvima i objektima koji imaju veće spremnike goriva povezane sa sustavom grijanja.
Ugljični monoksid najčešće povezujemo s neispravnim pećima, dimnjacima i lošim izgaranjem. Međutim, kod drvenih peleta postoji još jedan mogući izvor tog plina: prirodni kemijski procesi koji se odvijaju tijekom skladištenja.
Peleti se proizvode prešanjem piljevine i drvnih ostataka. Prema objašnjenju HSE-a, određeni sastojci drva tijekom skladištenja reagiraju s kisikom, pri čemu može nastajati ugljični monoksid.
U dobro prozračenom prostoru plin se ne može nakupljati na isti način kao u zatvorenom spremniku. Problem nastaje kada se veće količine peleta čuvaju u silosima, bunkerima ili prostorijama s nedovoljnom izmjenom zraka. Tada koncentracija ugljičnog monoksida može porasti, a količina kisika se smanjiti.
Najveći rizik nije samo korištenje peleta za grijanje, nego ulazak u zatvoreni prostor u kojem su dugo skladišteni.
Pročitajte još
Britanski HSE još je 2012. objavio sigurnosno upozorenje nakon najmanje devet smrtnih slučajeva u Europi povezanih s ulaskom u prostore za skladištenje peleta.
Među opisanim slučajevima nalazi se nesreća iz studenoga 2010. u Irskoj. Vlasnik kuće preminuo je nakon što je ušao u prostoriju sa spremnikom kapaciteta sedam tona peleta kako bi riješio tehnički problem. Njegova supruga i još jedan muškarac, koji su mu pokušali pomoći, završili su u bolnici.
Opasnost je u tome što se ugljični monoksid ne može prepoznati osjetilima. Plin nema boju ni miris, a osoba koja uđe u prostor s visokom koncentracijom može izgubiti svijest prije nego što shvati što se događa.
Pročitajte još
Irska agencija za zaštitu na radu (HSA) zbog takvih je nesreća posebno upozorila korisnike kotlova na pelete da ne ulaze u zatvorene spremnike niti da zavlače glavu kroz otvor spremnika kako bi provjerili stanje goriva.
Rizik nije jednak u svim kućanstvima. Nekoliko tvornički zatvorenih vreća peleta koje se drže u odgovarajućem, prozračnom i suhom prostoru nije isto što i nekoliko tona peleta u zatvorenom skladišnom bunkeru.
Posebnu pozornost trebaju obratiti vlasnici sustava kod kojih se peleti iz većeg spremnika automatski dopremaju do kotla. Takvi spremnici mogu biti smješteni u podrumima, zasebnim skladištima ili prostorijama uz kotlovnicu.
Preporuke HSE-a i HSA-e upućuju na nekoliko važnih mjera. Spremište mora imati odgovarajuću ventilaciju projektiranu za tu namjenu, a pristup zatvorenim spremnicima treba biti ograničen. U slučaju začepljenja sustava za dopremu peleta ili drugog tehničkog problema, korisnik ne bi trebao ulaziti u spremnik kako bi kvar pokušao ukloniti sam.
Takve zahvate treba prepustiti osposobljenim stručnjacima koji mogu sigurno isključiti sustav, prozračiti prostor i odgovarajućom opremom provjeriti koncentraciju ugljičnog monoksida i kisika.
Važno je znati i da običan detektor ugljičnog monoksida nije zamjena za profesionalnu provjeru atmosfere prije ulaska u zatvoreni spremnik. Opasnost može predstavljati i nedostatak kisika.
Pročitajte još
Prema podacima HSE-a, količina oslobođenog ugljičnog monoksida ovisi o više čimbenika, uključujući temperaturu, vrstu drva i starost peleta. Posebno izraženo oslobađanje plina zabilježeno je tijekom prvih šest tjedana nakon proizvodnje.
Glavobolja, vrtoglavica, mučnina, slabost i zbunjenost mogu biti znakovi izloženosti ugljičnom monoksidu. Teže trovanje može uzrokovati gubitak svijesti i smrt.
Ako osoba posumnja na prisutnost plina, treba se udaljiti na svježi zrak i zatražiti hitnu pomoć. U Hrvatskoj se hitne službe mogu pozvati na broj 112.
Ako je netko izgubio svijest u zatvorenom spremniku ili skladištu peleta, ne smije se ulaziti za njim bez odgovarajuće zaštitne opreme i stručne pomoći. Takvi pokušaji spašavanja mogu ugroziti i druge osobe.
Za vlasnike manjih kućnih sustava najvažnije je provjeriti upute proizvođača kotla i spremnika te osigurati redovito servisiranje. Ako postoji sumnja da ventilacija skladišta nije odgovarajuća, to treba provjeriti ovlaštena stručna osoba.
Sama činjenica da se kuća grije na pelete ne znači da postoji neposredna opasnost. Upozorenje se prvenstveno odnosi na zatvorene i slabo prozračene spremnike u kojima se plin može nakupljati bez ikakva vidljivog znaka.
