Studenti koji rade preko studentskog ugovora ne moraju neograničeno čekati zarađeni novac. Poslodavac je dužan platiti obavljeni posao najkasnije 15 dana nakon njegova završetka, a ako novac ne stigne, studentski servis ima zakonsku obvezu pomoći u naplati. U određenim slučajevima može biti dužan i sam isplatiti studenta.
Rad preko studentskog servisa mnogim je studentima važan izvor prihoda, posebno tijekom akademske godine. No problem nastaje kada student odradi dogovorene sate, preda ugovor, a isplata kasni tjednima.
Neki studenti tada pokušavaju sami kontaktirati poslodavca i tražiti objašnjenje. Međutim, Zakon o obavljanju studentskih poslova predviđa konkretne rokove i postupak zaštite studentske zarade.
U kojem roku poslodavac mora platiti studentski posao?
Prema članku 13. Zakona o obavljanju studentskih poslova, poslodavac je dužan naknadu za obavljeni posao uplatiti studentskom servisu za račun studenta najkasnije 15 dana od završetka posla.
To je rok koji obvezuje poslodavca. Nije riječ samo o preporuci studentskog centra.
Pročitajte još
Pritom je važno razlikovati uplatu poslodavca studentskom servisu od konačne isplate na studentov bankovni račun.
Prema zakonu, studentski servis mora primljenu naknadu doznačiti studentu najkasnije u roku od tri radna dana od dana kada je novac uplatio poslodavac.
Primjerice, ako poslodavac uplati naknadu studentskom servisu, servis ne bi smio bez opravdanja zadržavati taj novac tjednima prije isplate studentu.
Pročitajte još
Što ako poslodavac uopće ne plati?
Student se u tom slučaju treba obratiti studentskom servisu preko kojeg je sklopio ugovor.
Prema zakonu, studentski servis nije samo posrednik koji izdaje ugovore i naplaćuje svoju uslugu. Ima obvezu štititi prava studenta i pružiti mu pravnu pomoć u ostvarivanju prava iz ugovora.
Ako poslodavac ne isplati naknadu, studentski servis ima obvezu i pravo zastupati studenta u potraživanju duga te poduzeti potrebne pravne radnje za naplatu.
Drugim riječima, student ne bi trebao ostati prepušten sam sebi zato što poslodavac ignorira poruke ili odgađa uplatu.
Studentski servis mora reagirati, a zakon predviđa i prisilnu naplatu
Poseban problem nastaje kada poslodavac studentskom servisu ne dostavi ovjereni ugovor.
Zakon za takve slučajeve propisuje da posrednik najkasnije 15 dana od očekivanog završetka studentskog posla pošalje opomenu poslodavcu.
Pročitajte još
Nakon zaprimanja opomene poslodavac je dužan u roku od 15 dana dostaviti potrebne podatke i dokaz o uplati naknade.
Ako ni nakon opomene ne plati, studentski servis dužan je, uz zakonom propisane uvjete, pokrenuti postupak prisilne naplate u roku od 15 dana.
Važno je naglasiti da student ne mora poznavati sve pravne korake naplate. Od studentskog servisa može zatražiti informaciju o statusu ugovora, izdanom računu, poslanim opomenama i daljnjem postupku.
Može li studentski servis morati isplatiti studenta vlastitim novcem?
Da, zakon predviđa i solidarnu odgovornost studentskog servisa, odnosno posrednika, pod propisanim uvjetima.
Ako poslodavac ne isplati naknadu ni nakon provedbe zakonom predviđenih radnji, posrednik može biti dužan isplatiti studentu naknadu iz vlastitih sredstava.
To je posebno važna zaštita jer studentski servis ne može u svim slučajevima samo odgovoriti da poslodavac nije platio i time završiti postupak.
Ipak, zakon propisuje i određene iznimke, uključujući situacije u kojima je studentski servis prije sklapanja ugovora pisano upozorio studenta na učestalo neplaćanje određenog poslodavca.
Zato se u konkretnom slučaju trebaju provjeriti ugovor, dokumentacija i postupci koje je studentski servis već poduzeo.
Što student treba napraviti kada isplata kasni?
Prvi korak je provjeriti je li ugovor uredno zaključen, jesu li evidentirani svi odrađeni sati i je li poslodavac dostavio podatke potrebne za obračun.
Zatim se treba obratiti studentskom servisu i zatražiti provjeru je li račun poslodavcu izdan te je li uplata zaprimljena.
Ako uplata nije izvršena, korisno je poslati pisani upit kako bi student imao dokaz kada je prijavio problem.
U tom upitu dovoljno je navesti broj studentskog ugovora, naziv poslodavca, razdoblje rada i iznos naknade koji se potražuje.
Student bi trebao sačuvati ugovor, evidenciju radnih sati i relevantnu komunikaciju s poslodavcem.
Ako studentski servis ne postupa u skladu sa zakonskim obvezama, student može zatražiti dodatno pojašnjenje ili pravnu pomoć u vezi sa zaštitom svojih prava.
Što ako je isplaćen manji iznos od dogovorenog?
Problem nije samo potpuni izostanak isplate.
Moguće je i da student dobije manje novca nego što proizlazi iz ugovora i stvarno odrađenih sati.
U takvoj situaciji treba usporediti ugovorenu satnicu, evidenciju sati i obračun naknade.
Za 2026. godinu minimalna studentska satnica iznosi 6,56 eura neto. Student za redovni sat rada ne smije biti plaćen manje od propisanog minimuma.
Osim toga, za rad nedjeljom, noću, blagdanom i prekovremeno Zakon o obavljanju studentskih poslova predviđa povećanje naknade od 50 posto.
Ako ti sati nisu pravilno obračunati, student treba zatražiti ispravak i pomoć studentskog servisa.
Može li poslodavac odgađati plaćanje zato što nema novca?
Financijske poteškoće poslodavca same po sebi ne brišu obvezu plaćanja obavljenog studentskog posla.
Poslodavac je prihvatio obveze sklapanjem studentskog ugovora, a zakon propisuje rok za uplatu naknade.
Zato objašnjenje da će novac stići kada poslodavac bude imao sredstava nije zamjena za zakonski rok.
Student koji je uredno obavio ugovoreni posao ima pravo zahtijevati da se njegova zarada obračuna i isplati.
Najvažnije je da u slučaju kašnjenja ne čeka mjesecima bez ikakve reakcije.
Ako je od završetka posla prošlo više od 15 dana, a novac nije uplaćen studentskom servisu, postoji razlog da student odmah provjeri status naplate i zatraži postupanje posrednika.
Studentski posao nije posao koji poslodavac može platiti kada mu odgovara. Za isplatu postoje zakonski rokovi, a studentski servis ima jasnu odgovornost u zaštiti studenta koji je posao odradio, ali nije dobio zarađeni novac.
